Čitav život sam na Kupi, poznajem tu rijeku kao vlastiti džep i tvrdim da poplava ne bi bilo da se vadi šljunak s dna Kupe kao nekada – objašnjava Ivan Drenjančević, čiji strojevi vrijedni više od 1,5 milijuna kuna koje je imao kao vlasnik obrta za vađenje pijeska i šljunka, čime se na Kupi bavio od 1966., još stoje na obali rijeke u karlovačkom naselju Selce. Obrt mu je ugašen prije pet godina.
– Većina uzroka poplava u Karlovcu bilo bi riješeno da i dalje možemo vaditi pijesak s dna rijeke. Od kada se korito rijeke na taj način ne čisti i ne održava, na mjestima je dubina Kupe smanjena i za pet metara. Da opet vadimo pijesak, za svega dvije godine sve bismo riješili i ne bi bilo toliko poplava – kaže Drenjančević.
Skupa koncesija
Tvrdi da je prema sadašnjim uvjetima, uz skupu koncesiju koja za četiri godine stoji 150.000 kuna te uz sve poreze i naknade Gradu i državi, od tog posla nemoguće živjeti.
– Najskuplja je gradnja nasipa koji ne mogu svugdje pomoći. Eto, u Selcu je potrebno podići nove ceste, što je puno jeftinije od nasipa, a to je rješenje i u još nekim selima nizvodno. Uz to, mora se očistiti i završiti kanal Kupa – Kupa te vaditi pijesak i tako “čistiti” dno – navodi Drenjančević rješenja protiv poplava.
Marija Jelkovac, HDZ-ova županijska vijećnica, tražila je od nadležnih objašnjenje o mogućoj eksploataciji šljunka iz Kupe.
Iz Hrvatskih voda kažu da je eksploatacija šljunka i pijeska opet dozvoljena zakonom. Ta se djelatnost može obavljati putem koncesija ako to ne ugrožava prirodne procese te ako služi održavanju voda i vodnih puteva na unutarnjim vodama.
‘Nema veze s poplavama’
– Napravili smo Studije za ocjenu prihvatljivosti iskopa šljunka za ekološku mrežu na Savi, Kupi i Uni. Ministarstvo zaštite okoliša odbilo je eksploataciju na Uni, dok se Studija za Savu i Kupu još razmatra. Inače, iz Karlovačke županije nije bilo interesa ni zahtjeva za izdavanje koncesije, dok interes u Sisačko-moslavačkoj županiji postoji – kazao je Milan Mateša, direktor Vodnogospodarskog odjela za srednju i donju Savu pri Hrvatskim vodama. Mateša tvrdi da poplave na karlovačkom području nemaju veze s iskopom šljunka iz korita koji daje zanemariv doprinos smanjenju poplava, nego uzrokuje eroziju obale korita čija je obnova skupa.
>> 'Sanacija nasipa u Račinovcima je završena. Nema razloga za zabrinutost'
>> 'Balkanu prijete poplave i najkišovitije proljeće svih vremena'