Plan je Vlade da se porez na nekretnine uvede u dvije faze. Prva će biti “podebljana” komunalna naknada koju i sada plaćaju vlasnici stambenog i poslovnog prostora te garaža, a tek manjim dijelom i vlasnici građevinskog zemljišta. Za stan od 50 kvadrata u Zagrebu godišnja je komunalna naknada oko 450 kuna, u Šibeniku 400, a Krapini oko 200 kuna. Godišnje se od komunalne naknade u budžete jedinica lokalne samouprave sliju oko dvije milijarde kuna, a još jedna milijarda kuna naplati se i od komunalnih doprinosa.
Prema starosti nekretnine
Prema prijedlozima, obveznici bi i dalje plaćali komunalne doprinose kao i dosad, dok bi cijena komunalnih naknada mogla biti do 15 posto veća od dosadašnje, no kolika će točno biti, znat će se kada Vlada donese zakon. Vlada računa da bi se od podebljanih komunalnih doprinosa moglo naplatiti 300 milijuna kuna više. Sad se komunalna naknada obračunava prema zonama i kvadraturi prostora, a ideja je da se ubuduće ona određuje prema starosti i kvaliteti nekretnine. Ove i iduće godine ažurirat će se podaci o svim obveznicima te vrijednosti nekretnina, a jednostavni bi porez na nekretnine, kako ga Vlada opisuje u svom reformskom paketu, počeli plaćati 2018. godine. Nakon toga još bi se dvije godine brusile baze podataka i pravi bi “vrijednosni” porez na nekretnine uveli 2020. godine. Konačni je cilj da se od tog poreza prikupi protuvrijednost od jedan posto BDP-a, dakle između 3,5 i četiri milijarde kuna godišnje, ovisno o tome koliko ćemo biti uspješni u dizanju BDP-a. To bi bilo od 60 do 100 posto više nego što se prikupi od komunalne naknade. Nadalje, u prvom valu trebala bi poskupjeti i komunalna naknada za građevinsko zemljište, koje je i sada predmet oporezivanja, no mnoge je lokalne jedinice ne naplaćuju jer im se ne isplati. Postojeći propisi ne prave razliku u vrijednosti zemljišta, pa je ista komunalna naknada za vrijednu parcelu uz more kao i građevinsku parcelu koja se nalazi u nekoj zabiti. Također, zakonom će propisati i kriterije tko može biti oslobođen plaćanja komunalne naknade, primjerice vrtići, škole, bolnice, tako da jedinice lokalne samouprave više neće moći samoinicijativno odlučivati o tome.
Poreze već imamo
Hrvatska već ima nekoliko poreza na imovinu: vikendice 5 do 15 kuna po kvadratu, promet nekretninama 5 posto, a plaća se porez i na razliku vrijednosti na preprodaju ako se nekretnina proda unutar dvije godine. Plaća se i porez na cestovna vozila mlađa od deset godina te porez na plovila.
>> Orešković će ipak uvesti porez na nekretnine
>> O porezu na nekretnine priča se već godinama, sve ga vlade najavljuju, ali i sve od njega odustaju
Pa i bez završene škole se ovako može upravljati državom. Nameti, porezi, harač!! Vrlo maštovito!