Nameti na nekretnine

Porez 2020., a komunalna naknada porast će do 15% i drukčije se obračunavati

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Porez 2020., a komunalna naknada porast će do 15% i drukčije se obračunavati
30.04.2016.
u 10:30
Do kraja 2017. snimat će se vrijednost nekretnina i puniti baza podataka, nakon toga počinje transformacija komunalnih naknada u porez
Pogledaj originalni članak

Plan je Vlade da se porez na nekretnine uvede u dvije faze. Prva će biti “podebljana” komunalna naknada koju i sada plaćaju vlasnici stambenog i poslovnog prostora te garaža, a tek manjim dijelom i vlasnici građevinskog zemljišta. Za stan od 50 kvadrata u Zagrebu godišnja je komunalna naknada oko 450 kuna, u Šibeniku 400, a Krapini oko 200 kuna. Godišnje se od komunalne naknade u budžete jedinica lokalne samouprave sliju oko dvije milijarde kuna, a još jedna milijarda kuna naplati se i od komunalnih doprinosa.

Prema starosti nekretnine

Prema prijedlozima, obveznici bi i dalje plaćali komunalne doprinose kao i dosad, dok bi cijena komunalnih naknada mogla biti do 15 posto veća od dosadašnje, no kolika će točno biti, znat će se kada Vlada donese zakon. Vlada računa da bi se od podebljanih komunalnih doprinosa moglo naplatiti 300 milijuna kuna više. Sad se komunalna naknada obračunava prema zonama i kvadraturi prostora, a ideja je da se ubuduće ona određuje prema starosti i kvaliteti nekretnine. Ove i iduće godine ažurirat će se podaci o svim obveznicima te vrijednosti nekretnina, a jednostavni bi porez na nekretnine, kako ga Vlada opisuje u svom reformskom paketu, počeli plaćati 2018. godine. Nakon toga još bi se dvije godine brusile baze podataka i pravi bi “vrijednosni” porez na nekretnine uveli 2020. godine. Konačni je cilj da se od tog poreza prikupi protuvrijednost od jedan posto BDP-a, dakle između 3,5 i četiri milijarde kuna godišnje, ovisno o tome koliko ćemo biti uspješni u dizanju BDP-a. To bi bilo od 60 do 100 posto više nego što se prikupi od komunalne naknade. Nadalje, u prvom valu trebala bi poskupjeti i komunalna naknada za građevinsko zemljište, koje je i sada predmet oporezivanja, no mnoge je lokalne jedinice ne naplaćuju jer im se ne isplati. Postojeći propisi ne prave razliku u vrijednosti zemljišta, pa je ista komunalna naknada za vrijednu parcelu uz more kao i građevinsku parcelu koja se nalazi u nekoj zabiti. Također, zakonom će propisati i kriterije tko može biti oslobođen plaćanja komunalne naknade, primjerice vrtići, škole, bolnice, tako da jedinice lokalne samouprave više neće moći samoinicijativno odlučivati o tome.

Poreze već imamo

Hrvatska već ima nekoliko poreza na imovinu: vikendice 5 do 15 kuna po kvadratu, promet nekretninama 5 posto, a plaća se porez i na razliku vrijednosti na preprodaju ako se nekretnina proda unutar dvije godine. Plaća se i porez na cestovna vozila mlađa od deset godina te porez na plovila. 

>> Orešković će ipak uvesti porez na nekretnine 

>> O porezu na nekretnine priča se već godinama, sve ga vlade najavljuju, ali i sve od njega odustaju

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 121

PL
Placid
10:46 30.04.2016.

Pa i bez završene škole se ovako može upravljati državom. Nameti, porezi, harač!! Vrlo maštovito!

TR
Trnjanec
10:53 30.04.2016.

Komunalna po kvaliteti nekretnine? O super, dali ste zadnju kunu da si napravite termo fasadu i dugoročno uštedite na grijanju, a sada ćete lijepo tu uštedu plaćati kao harač za uhljebe.

Avatar abakus
abakus
10:58 30.04.2016.

Ljutim se, jer ovo znači samo to da će ljudi u Hrvatskoj biti malo-pomalo prisiljeni rasprodavati svoje nekretnine koje su im ipak bile dosad kakvo-takvo osiguranje od beskućništva i most kojim su mogli prebroditi neke životne potrese. Već su oporezovane i kamate na oročenu štednju, a i te kamate će kroz neko vrijeme pasti na nulu ili i ispod nje (plaćat ćemo banci što u njoj držimo svoje štedne uloge), sve se rjeđe ljude zapošljava na neodređeno, što sve zajedno znači samo jedno: Trajnu nesigurnost za ljude i trajnu opasnost da u trenu završe na ulici i u pučkoj kuhinji ako ih poslodavac otpusti. U uvjetima stalne postjeće nezaposlenosti, to znači biti kuš i raditi od jutra do mraka bez riječi. To je pozicija gora od one koju su imali robovi u robovlasništvu. S druge strane, već više od dva desetljeća upozoravam na to da moramo čuvati svoje, da treba raditi predano, da se korupcija i nepotizam ne isplate, pa makar na osnovi njih zaposlili vlastito dijete, govorim da treba rađati djecu jer je takvo društvo, a ne ono zaštićenog "prava na pobačaj" ono koje je zdravo i koje ima budućnost - i od svega toga ništa. Ti tzv. mali, obični ljudi bili su prvi koji su se takvom načinu razmišljanja izrugivali, za vrijeme obilja, dok smo dizali kredite, kukalo se i dalje kako "nemamo ništa", "sirotinja", a imalo se i za dva auta uz samo jedno jedino dijete. Ovo što se danas događa očekivano je i riječ je samo o računu koji dolazi na naplatu. I koji je na naplatu, ako postoji neka viša pravda (a vjerujem da postoji) morao doći. Teško je to gledati, ali i pravedno. Kakvo smo društvo stvorili, kakve smo političare i trendove podržavali, takve nam se i posljedice kao bumerang sada vraćaju i obijaju o glavu. Neka.