Sabor je prihvatio Zakon o lokalnim porezima kojim je Hrvatska dobila porez na nekretnine. Plaćat će ga svi vlasnici nekretnine osim Crkve i lokalnih jedinica. Prema zadnjem popisu, građani imaju dva milijuna nekretnina i sve će biti predmet oporezivanja. Kako, razgovarali smo s predstavnicima Porezne uprave – Zdravkom Zrinušićem i Marijanom Vuraić-Kudeljan, Darijem Runtićem iz Udruge gradova i profesorom Josipom Ticom s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Vaše ministarstvo tvrdi da se neće plaćati više nego što su sadašnje komunalne naknade?
Zrinušić: Porez na nekretnine je supstitut tri postojeća davanja – komunalne naknade, poreza na odmor i spomeničke rente. Građani se ne trebaju bojati za nekretnine u kojima stanuju. Oko 80 posto nekretnina sagrađeno je prije 1987. godine, što znači da će koeficijent do te godine biti 1. Za nekretnine koje se koriste za stanovanje ne bi trebala biti povećana davanja.
Prema popisu stanovništva iz 2011., imamo više od 400 tisuća napuštenih i privremeno nastanjenih prostora. Sve će te nekretnine biti predmet oporezivanja? Tko će to plaćati?
Zrinušić: I u dosadašnjem sustavu predviđeno je plaćanje komunalne naknade. Jedinice lokalne samouprave omogućavale su da se to ne plaća, a sada zakon predviđa uvođenjem vrijednosnog poreza na nekretnine da se u cijeloj RH plaća porez. Osim ako jedinica lokalne samouprave ne odluči drukčije. Ali tada ta lokalna jedinica mora ta “izgubljena sredstva” nadoknaditi iz drugih izvora.
Preslikan norveški model
Hoće li lokalne jedinice donositi izuzeća? Ima li smjernica?
Runtić: Donosit ćemo izuzeća u okviru zakona, a to su socijalni slučajevi, vjerski objekti... A za ostala izuzeća trebat će se raditi i transferi kroz neki od programa – socijalni, gospodarski...
Kako idu pripreme?
Runtić: Dobra je suradnja s Poreznom upravom i Ministarstvom graditeljstva.
Znači li to da puno građana sada ne plaća komunalnu naknadu?
Runtić: Ne. Osim onih koji imaju nelegalne nekretnine. Sada ćemo uvesti te nekretnine u komunalnu naknadu, tj. porez na nekretnine. Time će se smanjiti porezna evazija. Ući će u sustav u kojem su odavno trebali biti.
Što ako se ne zna vlasnik nekretnine?
Runtić: Prvo ćemo napraviti sve predradnje da doznamo tko je vlasnik, među kojima su i osobe u inozemstvu, a ako to ne bude moguće, onda će se postaviti zakonski zastupnik koji će braniti interese nekretnine.
Tko će ga plaćati?
Runtić: Plaćat će ga jedinica lokalne samouprave prema propisanim tarifama, a na kraju će se naplatiti od vlasnika.
S obzirom na to da se kroz godine povećavao prirez, hoće li se to dogoditi i s ovim porezom?
Runtić: I sada smo mogli dizati visinu komunalne naknade, ali nismo.
Hoće li taj porez biti pravedniji?
Tica: Teško je reći, ali ovisit će puno o koeficijentu. Ovisit će o načinu kako će jedinice lokalne samouprave to implementirati. Najviše me plaši hoće li zakonski odabrani predstavnici građana u jedinicama lokalne samouprave imati predznanja, mogućnosti i uvida da bi sukladno stranačkim programima odlučivali o zonama i svim ulaznim podacima za formulu na temelju koje će se odlučivati tko će koliki teret snositi. Važna je kvaliteta ljudi. Jer formula je kompleksna. A bitno je i zoniranje. Pa bi za start bilo bitno da ti ljudi znaju matematiku.
Hoće li porez povećati prodaju nekretnina?
Tica: Zašto bi, ako se i dosad plaćala komunalna naknada?
Zrinušić: Godine 2014. od komunalnih naknada naplaćivalo se 2,1 milijardu kuna, a dvije godine poslije to je poraslo na 2,356 milijardi kuna. Dakle, 200 milijuna kuna više samo od ažuriranja baze podataka. Porez mora biti pravičan. To je norveški model koji smo preslikali. S pet koeficijenata i dva dodatna odražava 60 posto stvarne vrijednosti nekretnine. U ovih 40 posto bit će bitno u kojoj će zoni biti.
Što će plaćati netko tko, primjerice, ima stan u Osijeku, a izvan grada ima kuću na selu u kojoj ne boravi? Hoće li porez na tu kuću biti dva puta veći od sadašnje komunalne naknade?
Vuraić-Kudeljan: Kada se određuje porez, treba gledati namjenu. Kada nekretnina služi za trajno stanovanje, onda se plaća porez kolika je danas komunalna naknada. A negdje i manji jer se uvažava koeficijent starosti nekretnine. Za drugu koju imamo, u kojoj ne živimo, i danas plaćamo komunalnu naknadu, a u najvećem dijelu plaćamo i porez na kuću za odmor. No nisu sve jedinice lokalne samouprave uvele poreze na kuću za odmor. Formula poreza na nekretnine bit će jednaka današnjem plaćanju komunalne naknade i poreza na kuću za odmor.
Tica: Problem će i nastati kod jedinica lokalne samouprave koji nisu obračunavali porez na kuće za odmor. Zato bi se tu mogao povećati porezni teret.
Vuraić-Kudeljan: Jedinice lokalne samouprave imaju godinu dana da naprave sve simulacije. Da preispitaju vrijednost zone, boda... a to moraju donijeti do kraja studenoga.
Tica: Puno ovisi i o politici, hoće li doći do korekcije zone ili vrijednosti boda, a kako bi opterećenje ostalo isto.
Koliko će se oporezivati neizgrađeno građevinsko zemljište?
Vuraić-Kudeljan: Oporezivat će se samo zemljište koje je dokazalo da je sposobno za gradnju, tj. ono koje ima izdan akt o izgradnji.
Što se poručuje uvođenjem poreza na građevinska zemljišta?
Vuraić-Kudeljan: Da se ne mešetari. To je upravljanje prostorom po uzoru na ostale zemlje.
Što je s nekretninama koje nisu dovoljno kvalitetne za stanovanje?
Runtić: Na njih će se plaćati 20 posto manji iznos nego što se sada plaćala komunalna naknada. Time se želi potaknuti da se u takav prostor uvede red.
Bitno je imati ugovor
Kad je bivši ministar Linić najavljivao porez na nekretnine, tada se govorilo da će za prvu nekretninu biti manji porez, a za drugu, treću... veći.
Zrinušić: Sada taj kriterij ne vrijedi. Ne po rednim brojevima, nego ovisi o nekretninama koje ne koristite za stanovanje kroz korektivne faktore – 1 do 6, odnosno 6 do 12. Ovisi o tome je li riječ o spomeničkoj renti, stavlja li se nekretnina u najam ili ne...
Ako sam ja vlasnik stana, a drugi iznajmljujem, koliki će biti porez za drugi stan, šest puta veći?
Zrinušić: Samo ako nije u funkciji. Ili jest, ali ne postoji ugovor o najmu. Ako postoji, tada će porez biti jednak sadašnjoj komunalnoj naknadi. Tako će se smanjiti porezna evazija poticanjem zakonske obveze da se ugovori o najmu sklapaju.
Tica: Trebalo bi voditi računa da se nekome ne opali penal, primjerice, početkom godine, a onda se sredinom godine sklopi ugovor pa nastanu dvije obveze plaćanja.
Kako ćete utvrđivati trajno stanovanje?
Vuraić-Kudeljan: Ne samo iz prijave prebivališta, nego i iz ostalih dokumentacija. Jedna obitelj ima jedan prostor za stanovanje. No jasno je da odstupanja ima. U takvim slučajevima, ako postoji sumnja, utvrđivat će se uz postojeću dokumentaciju i, primjerice, putni troškovi, gdje ste prijavljeni kod liječnika... No u 99 posto slučajeva mjesto prebivališta je i dokaz trajnog stanovanja.
Baš sam radoznao što će biti kad ovaj porez uvedu i kad krenu prvi iznosi na naplatu pa kad stane tužaljka građana opletenih po džepu po svim medijima... I kad se ispostavi da je iznos koji moraju plaćati za stan plus neku staru roditeljsku kuću na selu u kojoj nitko više ne živi jedno 7 puta veći nego što su dosad plaćali jer je stara kuća na selu proglašena za vikendicu :D Umjesto da ljudi ovo sada zaustave opet će čekati da im se nešto negativno prvo uvede pa onda naknadno kukati i tražiti opoziv zakona... koji tada više neće biti moguće opozvati i koji će svoju štetu već napraviti. Uobičajeno kod nas.