Astronomija

Portret cijeloga svemira iz njegova najstarijeg svjetla

Foto: ESA
Planck, nebo
Foto: ESA
Planck svemir
Foto: ESA
Planck svemir2
05.07.2010.
u 12:08
Šest mjeseci trebalo je svemirskom teleskopu da dio po dio snimi mikrovalnu sliku cijeloga svemira onako kako ga ne možemo vidjeti svojim očima.
Pogledaj originalni članak

Ova je slika sklopljeni mozaik cijeloga svemira. Tako ga je s udaljenost od 1,5 milijun kilometara punih šest mjeseci djelić po djelić snimio teleskop Europske svemirske agencije Planck. Sredinom dominira disk naše galaksije Mliječne staze (poznat i kao Kumova slama), a ostalo pripada takozvanoj mikrovalnoj pozadini svemira. Na slici se, zapravo, ne vide zvijezde, jer je frekvencijski opseg u kojemu teleskop upija svjetlost od mikrovalova do dubokog infracrvenog. Nastala slika samo je prevedena u ljudskom oku vidljive boje. Na njoj se vide područja prašine i plinova od kojih zvijezde nastaju. Najzanimljivijii je dio slike iznad i ispod, jer je to tzv. mikrovalna pozadina svemira, najstarije poznato svjetlo nastalo samo 380 tisuća godina poslije Velikog praska. To će astronomima dati uvid u starost, sadržaj i način na koji se svemir oblikovao.

Planck je izgrađen u Cannesu u pogonu europske svemirske tvrtke Thales Alenia i jedan je iz nove generacije svemirskih teleskopa namijenjenih trećem tisućljeću. Lansiran je raketom Ariane-5 14. svibnja 2009. iz svemirskog centra u Francuskoj Gvajani. Šest je mjeseci putovao do "sidrišta" u Lagrangeovoj točki 2 gdje Zemlja zaklanja Sunce, a njihove se gravitacije izjednačavaju. Teleskop je podešen na osjetljivost od 30 do 1000 puta veću od svih dosadašnjih teleskopa svoje vrste, a njegova su izrada i lansiranje stajali 600 milijuna eura. Radi postizanja osjetljivosti na najslabije signale teleskop je posebno toplinski izoliran i rashlađivan, pa spada među najhladnije točke u svemiru da bi se njime razabrale i najmanje razlike u temperaturi najdaljih područja svemira. Planck je u potrazi za dosad načvršćim dokazima o tome da se svemir širi.

Planira se da Planck najmanje četiri puta snimi cijelu kartu svemira. Prve formalne slike cijelog svemirskog zastora, kao i znanstveni radovi koji bi je tumačili, ne očekuju se prije 2012. godine.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

KR
krugoval1
18:17 05.07.2010.

++++++++++++++++++++++++++++++++++++ Ova je slika sklopljeni mozaik cijeloga svemira +++++++++++++++++++++++++++++++++++ Ne zna se koliki je svemir pa se ne može ni govoriti o cijelomu svemiru. +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ Tako ga je s udaljenost od 1,5 milijun kilometara punih šest mjeseci djelić po djelić snimio teleskop Europske svemirske agencije Planck. +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ Miroslave, pročitaj rečenicu prije nego ju objaviš. Ovakva nema značenja i djeluje smiješno. +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ Najzanimljiviji je dio slike iznad i ispod, jer je to tzv. mikrovalna pozadina svemira, najstarije poznato svjetlo nastalo samo 380 tisuća godina poslije Velikog praska. ++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ Jest da neki autori pod svjetlošću podrazumijevaju cjelokupan elektromagnetski spektar do 10E23 Hz, ali aza VL-ove čitatelje to je previše. Riječ \"svjetlo\" označuje elektromagnetski spektar od infracrvenoga do ultraljubičastoga pa bi u toj rečenici primjerenija riječ bila \"elektromagnetsko zračenje.\"

MW
MadDog White
20:25 05.07.2010.

Halo, Krugoval, imaš problem sa shvaćanjem? Pogledaj sliku dva: kako snima Planck? Tako ga je (svemir)... - opet je neka sklopka pregorjela? Dopusti da \"svjetlo\" ipak ostane svjetlo, a čitaoce ne podcjenjuj, jer mogu misliti što misliš o njima kad ovo govoriš o autoru koji ti to daje na tanjuru.

KR
krugoval1
22:58 05.07.2010.

@ MadDog White Ako netko ima problema sa shvaćanjem onda ste to vi, a ne ja. Ne postoji slika dva nego, eventualno, slika broj dva. Slika dva može postojati samo onda ako joj autor da ime «dva», a ono što vi nazivate slikom uopće nije slika. Ja ne podcjenjujem čitaoce nego autor čitatelje. Planck za snimanje rabi frekvencijsko područje od 30 GHz do 857 GHz (ESA-ini podatci), a to baš i nije frekvencijsko područje svjetla. Vama sklopka nije pregorjela jer ju očito ni nemate. Naučite što je svemir i što znači pojam udaljenosti. O svjetlosti i svjetlu već sam pisao. Meni autor ništa nije dao na tanjuru jer znam i sam čitati. Neke pojmove možete naučiti i na ESA-inu portalu. Koliko ima komentara? Govori li vam to što?