Poruka EK Milanoviću i Karmarku: Ne opstruirajte reforme zbog izbora. Hrvatska je na prekretnici

Sugovornik iz Europske komisije kaže da nije bilo razloga da posežu za sankcijama jer su hrvatski nacionalni program reformi i plan konvergencije dovoljno sadržajni i kvalitetni “u smislu prioriteta koje je Vlada zacrtala”. Međutim, fokus će u predstojećem razdoblju biti na “punoj i potpunoj provedbi reformi na koje se Vlada obavezala”, a na jesen će Europska komisija izaći s novom ocjenom stanja u Hrvatskoj. Izostanu li zadovoljavajući napori i rezultat, nije isključeno pokretanje procedure makroekonomskih neravnoteža, iako bi to “nezgodno palo s obzirom na to da smo u izbornoj godini”.

Od šest preporuka koje je dala Europska komisija, onu koja se odnosi na porez na nekretnine odmah su odbacili i Vlada i oporba.

Prijevremene mirovine

U Hrvatskoj je dosta pozornosti izazvala preporuka vezana uz obeshrabrivanje ranog odlaska u mirovinu, što, kažu u Europskoj komisiji, jest važno pitanje, ali EU bi volio da se javnost i Vlada više fokusiraju na preporuku koja govori o smanjenju fragmentarnosti tijela na državnoj i lokalnoj razini, preklapanju ovlasti i racionaliziranju sustava državnih agencija. Za Komisiju je izuzetno važno pitanje i stanje u sektoru javnih poduzeća, posebno u pogledu imenovanja direktora i njihove kompetentnosti.

– Važno je da u izbornoj godini nitko ne opstruira i ne instrumentalizira provedbu reformi. Politička elita, kako Vlada tako i opozicija, trebaju znati da se zemlja nalazi na prekretnici te se provedba reformi na obje fronte – fiskalnoj i strukturnoj – mora shvatiti ozbiljno – kazao nam je sugovornik iz Europske komisije, koja pažljivo prati reakcije na izrečene preporuke. U Hrvatskoj, kažu, postoji velika teritorijalna rascjepkanost i fragmentarnost, 25.000 stanovnika trebala bi biti optimalna veličina jedne jedinice lokalne samouprave, a Hrvatska ima čak 125 gradova koji imaju manje od 20.000 stanovnika, da se ne govori o općinama.

Kad je riječ o prijevremenim mirovinama, Komisiju zapravo zabrinjava velik udjel prijevremeno umirovljenih, zbog čega je preporučila da se obeshrabri odlazak u mirovinu. Na 100 novih umirovljenika, u Hrvatskoj je 35 onih koji idu u prijevremenu mirovinu, dok je u Europskoj uniji na sto umirovljenika samo 15 prijevremenih. Kad su u pitanju starosne mirovine, u Hrvatskoj radnici mogu u prijevremenu mirovinu otići pet godina ranije, a u EU dvije do tri godine ranije, a veća je i penalizacija na mirovinu.

U resornom ministarstvu objašnjavaju da je naš udio “čistih” starosnih umirovljenika 13 posto, bez invalidskih ili mirovina po posebnim propisima, pri kojima ljudi odlaze u mirovinu dosta mladi. Njih komisija također računa kao prijevremene, jednako kao i ljude koji su otišli u mirovinu nakon što su navršili 41 godinu staža, a takvih je dosad bilo 6325. Tim je ljudima država omogućila da odu u mirovinu bez umanjenja predviđenog za ostale prijevremene umirovljenike jer su počeli raditi prije dvadesete godine života i imaju više od 40 godina staža.

Uvjeti ostaju isti

Bez obzira na preporuke Europske komisije, u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava kažu da neće mijenjati uvjete za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu, a podaci za ovu godinu pokazuju da je prvi put nakon niza godina broj novih umirovljenika niži od broja umrlih korisnika.

>> 'Europska komisija poručila je Vladi da nisu proveli strukturne reforme'