Ima li nade za nezaposlene, koliko dugo će PDV od 25 posto biti na snazi... samo su neka od više od tisuću pitanja koja su korisnici društvenih mreža Facebook i Twitter postavili premijeru Zoranu Milanoviću. Odgovori stižu danas u deset sati, a premijer Milanović odgovarat će uživo putem videoveze iz Banskih dvora.
– Dobar dan, 101. dan – pozdravio je premijer Milanović u prijenosu uživo dodajući:
– Tu sam da odgovorim na vaša pitanja. Zadovoljan sam radom u prvih sto dana, počeli smo donositi odluke. Previše smo okretali glave od krize, a što smo dobro napravili, vidjet će se – kazao je.
Na pitanje kako i kada ćemo postići gospodarski rast koji će omogućiti povećanje minimalnih plaća, Milanović je odgovorio:
– To ovisi o gospodarskom rastu. Bez gospodarskog rasta nema stabilnije kreditne pozicije. Ne znači puko zaduživanje bez potrošnje. Kad počne rasti, počet će rasti i plaće. Bez toga, na žalost, nema. I to je zatvoreni krug. Za Hrvatsku je bitno prestati biti ovisna svaka tri mjeseca o ocjenama kreditnih agencija.
Na pitanje zašto je povećan PDV kada je to rezultiralo samo povećanjem cijena, premijer je objasnio da je Vlada s jedne strane pripremila niz olakšica gospodarstvu, milijardu i pol kuna kojih se država pod navodnicima odrekla.
Porez na dodanu vrijednost
– S druge strane taj je novac zbog proračuna trebalo namaknuti i odlučili smo se za ovu nepopularnu mjeru. Ova je kombinacija progresivno-regresivnih mjera dobra. Svjesni smo da povećanje PDV-a može dovesti do malog povećanja cijena, u nekim je segmentima to nebitno, stvar je balansa – objasnio je.
Građane, naravno, najviše zanima hoće li cijene i dalje rasti, a umirovljenici pitaju kada će vratiti dodani porez od 10% na mirovine veće od 3500 kuna koji je nametnut zbog krize.
Prve konkretne pomake očekuje do kraja godine. Do tada bi se, kaže, trebali početi ostvarivati neki projekti, kao primjerice gradnja energetskih projekata poput Plomina 3.
– Kraj godine vrijeme je u kojem očekujemo konkretne rezultate. Ali, ne u rastu plaća ili životnog standarda. To nije realno.
Građane zanima i hoće li država utjecati da banke smanje kamatne stope.
– Opet se vraćamo na tu premiju rizika, a ogromna je cijena razlika u cijeni zaduživanja koju ima Hrvatska. Ona je previsoka, ali ne kao drugdje u Europi. RH plaća visoke kamate i o procjeni Hrvatske na tržištu novca ovise i kamatne stope koju daju banke – kaže Milanović.
BiH
Što se tiče politike SDP-a prema Hrvatima u BiH, Milanović najprije kaže da koncept po kojem je ustrojena BiH možda nije idealan, ali je takav. RH je drukčije ustrojena, a BiH ima taj model i, dok ga ima, tri naroda moraju biti ravnopravna. Hrvati su brojčano najmanji, a brojevi ipak igraju ulogu u toj geometriji – smatra Milanović. Mogu se boriti jedino svojim glasom i artikuliranim predstavništvima.
– Idem u BiH čiste savjesti, bez ikakvih kalkulacija, a posebno kalkulacija oko teritorija. To je vanjskopolitičko pitanje i naša je platforma drugačija.
Milanović je upitan i o popisima birača i kako se zlorabi prijava boravišta. Kazao je da se na državnim izborima ne možete glasovati dva puta, ali loša je sama spoznaja da je takvo nešto moguće.
– Loše je da u popisima imate skoro jednako ljudi koliko ih u državi živi. To proizvodi osjećaj nesigurnosti. Samo ako to promijenimo na simboličnoj razini, napravili smo nešto. To ljude iritira. RH gubi na svom imidžu.
– Popis stanovništva, gdje je zapelo, to se i mi pitamo u Vladi – kazao je Milanović i nasmijao se.
– To je davno trebalo biti završeno. Bili smo zauzeti u prvih stotinu dana, no pitanje se postavilo samo u sebi. Nije normalno da, ako se potrošilo toliko novca, popis stoji u ladici. Odgovor će morati dati Državni zavod za statistiku, ne kažem da su oni a priori krivi, ali odgovor ću zahtijevati.
Crkva i Vatikan
Jedan je korisnik pitao zašto Vlada ne razvrgne protuustavan i štetan ugovor s Vatikanom.
– Ugovor s Vatikanom ima nedostataka. Međutim, dugoročni odnosi temelje se na nekoj vrsti povjerenja. Nije isključeno da se krene u nekoj fazi u razgovore. Npr., Crkva se u krizi odrekla nekog novca. Kad je na vlasti bio HDZ, to je došlo kao prijedlog Crkve, iako, mogla je to i država tražiti. No, čelni ljudi Katoličke crkve sami su odlučili da je to potrebno. Napadi na Crkvu sada su zato bili pretjerani jer je Crkva još lani ostala bez 17 posto ukupnih prihoda. S druge strane, država je dužna nekakvu naknadu Crkvi. To je nešto što ćemo u interesu dobrih odnosa morati rješavati.
Istospolne zajednice
– Davanjem prava još u vrijeme Račanove koalicije ili davanjem sutra konkretnijih i većih prava, možda ne istih, ali većeg civilnopravnog uporišta znači da se jednom krugu ljudi daje određena veća pravna sigurnost. Nitko nije gej, nitko nije homoseksualac da bi nekome pakostio nego jer je takav ili takva i to je elementarna ljudska empatija i pristojnost. Da drukčije ljude prihvaćate kao normalne i da je to nešto što je dio njih, a ne da je usmjereno protiv nekoga. Milanović je podsjetio i na niz europskih zemalja koje imaju liberalniji stav prema osobama drukčije seksualne orijentacije podsjećajući da bismo se na njih trebali ugledati.
Među čestim pitanjima su i ona o stanju u zdravstvu i listama čekanja, a korisnici su na društvenim mrežama iskoristili priliku da pohvale ovakav način komunikacije.
Jedno od zanimljivijih pitanja bilo je pitanje jednog mladića koji je Milanovića izravno pitao kako ga misli motivirati da ostane u RH te kako se misli obračunati s nultom stopom tolerancije na nerad.
– Kako da ga uvjerim, s neradom se ne možete obračunati globalno. Ja se obračunavam s njim u sebi i u užoj zajednici. Ja ga ovim što radimo pokušavam motivirati. Zapravo, želim da ode privremeno na studij izvan zemlje. To je dobra prilika. Znam koliko je to meni značilo.
Iako nije konkretno odgovorio na pitanje, ponovio je da je Vlada donijela odluku, odnosno olakšala poslodavcima zapošljavanje mladih "opraštajući" im doprinose u prve dvije godine njihova zaposlenja.
– To je olakšica. Ako im na dvije godine olakšamo da zaposle mlade, moglo bi biti više radnih mjesta.
Povjerio se i da je lako dobio posao nakon školovanja, ali i priznao da mu je prva plaća iznosila tek 150 njemačkih maraka.
– Samo godinu dana ranije prosječna plaća u RH je bila 1500 maraka. Posla je bilo. Radilo se puno, a plaćalo se jako malo – prisjetio se premijer.
Brodogradilišta
Pitanje s društvene mreže: Što znači dva mjeseca koja si je Vlada uzela za privatizaciju brodogradilišta?
– Odluka nije bila laka, na neki način bila je iznuđena, ali ipak promišljena. Odluka tako omogućava da u Kraljevici bez posla ostavlja oko stotinu ljudi, a mi se nadamo se da do toga neće doći. Ako dođe, ja ću biti odgovoran u njihovim očima. To se u Rijeci ne smije dogoditi. Isto vrijedi i za Brodotrogir.
Rasprodaja
Zašto se najavljuje prodaja državnih poduzeća koja posluju s dobiti?
– Nitko nije rekao da će Vlada prodavati Petrokemiju. Nakon niza godina gubitaka, sada posluje s dobitkom. Izgleda da je jedini način da u priču uđu partneri – počeo je Milanović dodajući:
– Država nema stotine milijardi eura za investicije u poduzeća u svojem vlasništvu. Država mora ostati prisutna kao kontrolor u svim poduzećima koja su nam strateški važna, no potrebni su nam strateški privatni partneri. Meni kao političaru ništa ne znači da imenujemo NO-e i uprave jer se tu događaju pogreške. Radije bih da imamo privatne strateške partnere koji dijele iste ciljeve.
S tim u skladu, kazao je, zadnji je interes punjenje proračuna te dodao da zbog toga ni jedna dionica neće biti prodana. Zato je, naglašava, nužno dovođenje privatnog partnera u takva poduzeća.
– Da su sve banke hrvatske, a ne strane opet je pitanje bi li imale dovoljno kapitala i bi li izbjegle krizu i bi li bile u stanju zaduživati se išta jeftinije na stranom tržištu – nastavio je premijer.
Lipanjski blagdani
Na pitanje što će biti s nizom blagdana u lipnju za koje je bilo najavljeno ukidanje, Milanović se nasmijao i kazao da su ljudi već počeli uplaćivati aranžmane. Jesu li uranili, nije mogao reći jer odgovor o tome ostaju li blagdani ili ne još nema. Obećao ga je uskoro.
Privatizacija
Kada će netko konačno biti pravomoćno osuđen za privatizaciju i ratno profiterstvo?
– Prije oko dvije godine u Ustav smo uključili nezastarijevanje. Danas kada gledam, to je bila pravedna odluka s dobrim namjerama, ali ne znam koliko je to provedivo. Na sudovima i odvjetništvima je da to dokažu. Institut zastare nije tu da bi štitio kriminalce nego da bi zaštitio ljudska prava jer je nakon nekog vremena jednostavno teško utvrditi neke stvari – kazao je.
Preko veze
Što se tiče zapošljavanja u javnim poduzećima, Milanović je najavio da će se u statute svih trgovačkih društava u vlasništvu države propisati institut javnog natječaja.
– Čuli smo ovih dana da u HAC-u nije postojala takva obveza. Zaista tamo zakon nije prekršen, ali je prekršena vrijednosna norma. To je pitanje društvene konvencije. Javni natječaj mora biti pravilo – kaže Milanović najavljujući da će njegova Vlada u idućem razdoblju raditi na osnaživanju modela javnog zapošljavanja koji će biti za primjer drugima.
Moramo se dogovoriti, kaže Milanović, koja je to najviša razina gdje Vlada može birati bez javnog natječaja. Uzimajući HAC za primjer, naglasio je da referenti, osobe na naplatnim kućicama i sl., moraju biti birane javnim natječajima i to je velika većina.
Što se tiče NO-a Ine, konkretno, kazao je da se nikada neće odreći prava da RH ima svoje predstavnike u tijelima gdje se ocijeni da je riječ o interesu države.
– U nekim zemljama premijeri sjede u NO-ima. Mi se time nećemo služiti. No, kad je u pitanju Ina, znate dobro koji su motivi. Tamo ministri predstavljaju manjinsku vlast. Postoji obveza političke odgovornosti i svojim se članstvom ti ministri izlažu i zakonskoj odgovornosti, a to se zaboravlja. Oni nemaju pravo na naknadu, ali imaju odgovornost. Nijedna od ovih grešaka koje su bile pri imenovanju nije bila koruptivna – naglasio je.
Za kraj, zahvalio je građanima na pitanjima i najavio da će ovakav izravni oblik komunikacije postati uobičajena praksa.
Kad se jedna glupost izgovori hiljadu puta, ona počinje važiti kao mudra maksima.