Oko 650 ukrajinskih državljana zaposleno je dosad preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a još oko 500 zahtjeva pristiglo je od poslodavaca. Od 25. veljače do 28. travnja u Hrvatsku je ušlo 15.879 raseljenih osoba iz te napadnute zemlje, od čega 7859 žena (49,5 posto), 2356 (14,8 posto) muškaraca i 5664 (35,7 posto) djece.
Građevinara treba 20.000
Djeca su uglavnom upisana u škole i vrtiće, pa se posljednjih tjedan dana javlja sve više Ukrajinaca koji bi se zaposlili. Hrvatskoj, poznato je, nedostaje radne snage, samo u turizmu oko 35.000 radnika, 2000 liječnika i 4000 medicinskih sestara, a građevinari samo za obnovu potresom pogođenih područja trebaju najmanje 20.000 ljudi.
Može li se dio tih manjaka na tržištu radne snage popuniti iseljenim Ukrajincima? Marija Semenjuk Simeunović iz Ukrajinske zajednice RH smatra da može. Posao trenutačno traži oko 545 Ukrajinaca.
– Različita je situacija od sredine do sredine. Tamo gdje je uvijek bilo više slobodnih radnih mjesta, nudi se i više poslova, na primjer u Zagrebu ili u turističkim centrima poput Splita i Rijeke. Majke su najvećim dijelom uspjele upisati djecu u vrtiće i škole, pa bi se sad rado zaposlile. Oko 50 posto njih je visokoobrazovano ili ima višu stručnu spremu. No za zapošljavanje treba nostrificirati diplome, a ta procedura traje. Moraju poznavati barem osnove hrvatskog jezika, a to je u prvih mjesec ili dva malo teže svladati. Nažalost, u struci teško mogu raditi dok se ne riješi nostrifikacija. U Ministarstvu znanosti i obrazovanja rekli su da će maksimalno ubrzati postupak.
Dok čekaju, mnoge žene su spremne raditi bilo koji posao, ne mora to nužno biti posao u struci, barem da svladaju jezik, pa će poslije, ostanu li ovdje, tražiti odgovarajući posao. Neke žene imaju problem kako uopće dobiti diplomu jer nisu ponijele taj dokument sa sobom, pa naše Ministarstvo pokušava u kontaktu s ukrajinskim dogovoriti da im se diplome pošalju u elektroničkom obliku – kaže Semenjuk Simeunović.
Svakodnevno je u kontaktu s iseljenim Ukrajincima i vidi kakvi su problemi na terenu. Svima je u interesu da se što prije zaposle.
– U Vukovar je, na primjer, stigla magistra farmacije, a to je jako traženo zanimanje, no ne može raditi jer nema nostrificiranu diplomu. Hrvatskoj nedostaje i medicinskih sestara i liječnika. U Mađarskoj i Rumunjskoj već traže deficitarne kadrove među iseljenima, a mi tu malo štekamo. Imamo liječnica kojima se ne priznaje specijalizacija zbog razlike u nekim predmetima, pa se vode kao liječnice opće prakse. Moraju prvo svladati hrvatski jezik kako bi mogle polagati te ispite i dokazati svoju specijalizaciju. Žene koje se ne uspijevaju zaposliti u struci rade kao čistačice i kuharice. U tvornici u Iloku zaposlile su se na šivanju, a one na selu uključuju se u poljoprivredne radove poput vezivanja trsova u vinogradima – nabraja.
U nekim gradovima lokalna je samouprava organizirala sastanke s poslodavcima koji su se izjasnili koje kadrove trebaju. Lakše je u sredinama u kojima djeluju ukrajinske udruge koje posreduju između stručnih službi i iseljenih građana. Problemi su veći tamo gdje prevoditelja nema. Dosad je iz Ukrajine iseljeno više od 5,3 milijuna ljudi. Prema procjenama UNHCR-a, do kraja godine, nastavi li se rat, moglo bi ih biti oko 8,3 milijuna, od čega bi ih se 4,300.000 sklonilo u Poljsku, 1,250.000 u Rumunjsku, po milijun u Moldaviju i Mađarsku, 750.000 u Slovačku, a oko 800.000 u ostale zemlje regije, uključujući i Hrvatsku.
Dosad je Hrvatska izdala 10.016 iskaznica koje dobiva svaka raseljena osoba iz Ukrajine, a preostale 5863 osobe još razmišljaju hoće li zatražiti zaštitu koja im omogućava sva prava, uključujući i zapošljavanje.
Bugarski poslodavci u akciji
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca u četvrtak nisu imali komentar o tome treba li Hrvatska pokrenuti neku vrstu organizirane kampanje zapošljavanja izbjeglih osoba iz Ukrajine, kojima bi se ponudila radna mjesta koja su kod nas deficitarna. Udruga bugarskih poslodavaca uputila je pismo svojoj vladi u kojem se navodi da bi mogli zaposliti više od 200.000 Ukrajinaca, a slično razmišljaju i u prema strancima ne baš otvorenoj Mađarskoj. Ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó najavio je podršku tvrtkama koje ponude posao izbjeglicama iz Ukrajine.
– Prilika za posao ponudit će se onima koji planiraju ostati u Mađarskoj dulje vrijeme jer gradimo društvo temeljeno na radu – rekao je ministar. Na portalima koji traže radna mjesta za iseljene Ukrajince nude se poslovi inženjera, mehaničara, kuhara... Iz Hrvatske su oglašena uglavnom radna mjesta za informatičare, pomoćnike u kuhinji, animatore, plesače...
>> VIDEO Gazprom ispunio prijetnju: Prekinuli smo isporuku plina Bugarskoj i Poljskoj
Dođite malo na sjever Hrvatske da vidite što su učinili sa Filipincima. Ne rade pola qur.., nesmiješ ih potjerati da se požure, dignuti glas, ne dolaze na posao, odlaze na pola smjene, izmišljaju simptome dok se sa druge strane domačeg radnika tjera do granica jer posao mora odraditi i za ove ljenčine koje nemaju radne navike. Tu su godinu dana jer ih veže ugovor sa agencijom, nakon toga bježe u njemačku jer tamo dobiju veću socijalu nego tu plaću.