Idući put kad dođete na Hitnu i tamo zateknete deset pacijenata, statistika kaže da hitnu pomoć doista treba samo njih troje.
Prosjek je, naime, da čak 70 posto slučajeva koji dođu na Hitnu pomoć – nisu hitni.
Podatak je to iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu koji otkriva da su liječnici Hitne bezrazložno zatrpani te da zbog toga zasigurno pate drugi hitniji pacijenti.
Kada, dakle, ići na Hitnu ili je zvati? Iz spomenutog zavoda na to pitanje odgovaraju da je riječ o čitavom nizu stanja i uzroka koje nije moguće jednoznačno pobrojiti. Ali i napomenuti kako je danas nažalost uvriježeno netočno mišljenje da hitna medicinska služba radi sve.
Što je hitno
– Pitanje hitnosti ovisi o više čimbenika, kao i o trenutačnim simptomima i znakovima. Općenito se može reći kako se pacijenti s hitnim stanjima koja zahtijevaju dijagnostičko-terapijske postupke, a koje nije moguće pružiti na terenu, obrađuju u bolničkim centrima hitne medicine. Svaki pacijent koji stiže u centar za hitnu medicinu prolazi proces trijaže, kojim se određuje stupanj hitnosti o kojemu ovisi vrijeme čekanja na obradu – odgovor je iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, čiji vodič nabraja konkretne primjere stanja u kojima treba zvati Hitnu pomoć.
Prijelom prsta ili manja posjekotina nisu posao Hitne, navedeno je u tom vodiču. Hitna stanja su, među ostalim, opekline, pokušaj samoubojstva, toplinski udar, nepravilni otkucaji srca, iznenadno nastale ozljede. Takvim ozljedama smatraju se, primjerice, pad s visine, životinjski ugrizi, ubodi, prostrijeli...
Međutim, tu su navedeni i jaka glavobolja, iznenadna bol u prsnom košu, jaka bol u trbuhu – stanja čiji će intenzitet svaka osoba zapravo drukčije procijeniti. Jaku glavobolju zbog koje će se netko požuriti na Hitnu netko drugi će pokušati samostalno riješiti nekim tabletama protiv bolova. Ili jaka alergijska reakcija; predstavlja li je otežano disanje ili oteklina na mjestu uboda pčele? Što s krpeljom na glavi dojenčeta? Propisano, to nije hitan slučaj, ali opet se sugerira da se obrati pažnja na simptome i u slučaju nekih reakcija savjetuje se odlazak na Hitnu.
U Zavodu su svjesni da su simptomi individualni i da dijelom zbog toga Hitnu guše slučajevi koji u medicinskom smislu nisu hitni, ali koji ljude zabrinu za vlastito zdravlje i život.
Pomoći samome sebi?
– Jasno je da se dugogodišnje navike građana ne mogu promijeniti preko noći pa treba raditi na edukaciji i osvještavanju kroz javno-zdravstvene akcije, letke i brošure o tome kako pomoći samome sebi, kako pružiti prvu pomoć, kada zvati hitnu medicinsku službu. Na taj bi način hitna medicinska služba bila manje opterećena nehitnim intervencijama i spremna promptno djelovati u hitnim situacijama zbog kojih i postoji.
– Sustav hitne medicinske službe nije neograničenih resursa pa velik broj nehitnih pacijenata usporava njezinu dostupnost i time dovodi u opasnost živote ljudi koji imaju zaista hitno stanje – dodali su iz Zavoda.
Treba napomenuti i kako izvanbolničke hitne pomoći služe samo za pacijente čiji je život neposredno ugrožen te da je liječnička pomoć dostupna 0-24 telefonski.
>>Ljubi Pavasoviću pozlilo na plaži, odvela ga Hitna
>>U svakoj kućnoj ljekarni trebaju biti lijekovi protiv bolova i sirup protiv kašlja
>>Radite li i vi ovo kad idete liječniku? 7 stvari kojima ih izluđujemo
Novinaru, gdje se to "ide na Hitnu"??? Hitna dolazi k tebi, a ako ideš sam ideš u Traumu, na prijemne dežurne odjele i slično. Hvalabogu da slomljeni prst nije za zvati Hitnu!