Poskupljuje participacija za pacijente bez dopunskog. Umjesto u inozemstvo, ići će se k privatniku u Hrvatskoj

Dugoočekivani zdravstveni zakoni – Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, pušteni su u javno savjetovanje u srijedu kasno poslijepodne.

Prema predloženim izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju povećat će se participacija za određene zdravstvene usluge koju plaćaju osiguranici bez dopunskog zdravstvenog osiguranja. Tako će, primjerice, kirurški zahvati u dnevnoj bolnici s 25 kuna poskupjeti na 33 kune, troškovi bolničke zaštite sa 100 kuna na 134 itd., a maksimalni iznos sudjelovanja udvostručuje se i koštat će 4000 kuna odnosno cca 530 eura.

Radi prevencije i ranog otkrivanja bolesti, uvode se sistematski pregledi za sve kategorije osiguranika, a njihovi će se detalji razraditi pravilnikom.

Bolovanje do 70.

Umjesto u inozemstvo, pacijenti koji trebaju zdravstvenu uslugu koju ne mogu dobiti u javnom zdravstvu u Hrvatskoj moći će ju dobiti u privatnoj ordinaciji u zemlji koja nudi tu zdravstvenu uslugu, čime će se smanjiti troškovi liječenja.

Pravo na bolovanje imat će osobe do 70, a ne više samo do 65 godina, uz uvjet navršenih 15 godina mirovinskog staža.

Novina je i da će kontrolori privremene nesposobnosti za rad moći prekinuti bolovanje u slučaju kada utvrde da za nastavak bolovanja ne postoje medicinske indikacije.

Kad je riječ o izvorima financiranja obveznog zdravstvenog osiguranja, više se za zdravstvo neće izdvajati 33% od duhanskih trošarina. Umjesto 4%, osiguravajuća društva uplaćivat će 5% od premije osiguranja od automobilske odgovornosti na ime troškova liječenja prometnih ozljeda.

Predlaže se uvođenje liste lijekova, ortopedskih pomagala i drugih medicinskih proizvoda te dentalnih pomagala bez naznake "osnovna", "dopunska" ili "dodatna". Time se otvara mogućnost formiranja listi ovisi o poslovnoj odluci i raspoloživom novcu za pojedinu vrstu zdravstvene zaštite.

Funkcionalna integracija

Predloženim izmjenama u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti definira se obveza svakog zdravstvenog radnika da pruži hitnu medicinsku pomoć svakome kome je potrebna, u okviru svojih kompetencija i ako se to od njega zatraži. Sada, naime, liječnik zapravo ne smije izaći iz ustanove ako se na ulici pod njegovim prozorom netko sruši jer ne smije napustiti svoje radno mjesto.

U sustav se uvodi načelo kvalitete te funkcionalna integracija.

Uredit će se rad mobilnih ljekarni na potpomognutom području ili području s razvojnim posebnostima, na način da ljekarničku djelatnost tamo može obavljati dom zdravlja ili ljekarnička ustanova čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave.

U cijelosti se noveliraju odredbe o zdravstvenom turizmu.

Opće bolnice prelaze u vlasništvo države, uz mogućnost da se na području županije (Grada Zagreba) može osnovati jedna opća bolnica. Istovremeno će se omogućiti osnivanje podružnica u bolnicama. Opće bolnice ubuduće će moći osnivati isključivo RH, a za pojedine djelatnosti mogu umjesto posteljnih kapaciteta osigurati dnevne bolnice.

Kako je i najavljivano, Zakonom bi se ojačala uloga domova zdravlja i specijalističko – konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u njima. Svaka će županija imati samo jedan dom zdravlja, s tim da se zbog specifičnosti na pojedinim područjima te na otocima može se osnovati podružnica doma zdravlja. Osim obiteljske medicine, dentalne zdravstvene zaštite, ginekologije i pedijatrije, domovi zdravlja imat će medicinu rada/ medicinu rada i sporta, logopediju, laboratorijsku, radiološku i druge dijagnostike, ljekarničke djelatnosti, fizikalnu terapiju, patronažnu zdravstvenu zaštitu, zdravstvenu njegu te palijativnu skrb, kao i specijalističko-konzilijarne djelatnosti, a može obavljati i zdravstvenu njegu u kući i fizikalnu terapiju u kući. Nadalje, dom zdravlja će na svom području koordinirati rad svih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe i imat će obvezu osigurati potreban broj ordinacija za obavljanje svake pojedine djelatnosti sukladno odluci osnivača. Dom zdravlja mora osigurati provođenje specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite zapošljavanjem ili sklapanjem ugovora o funkcionalnoj integraciji s bolničkom ustanovom. Može ustrojiti i dispanzerske djelatnosti, a na područjima sa specifičnim potrebama mogu se organizirati i rodilište te stacionar za dijagnostiku i liječenje, a može i obavljati zdravstvenu djelatnost i u nmjenskom vozilu.

Osnivanje centara izvrnosti proširuje se na sve bolničke ustanove.

Privatni rad liječnika redefinirat će se, a u slučaju poteškoća u organizaciji rada zdravstvene ustanove ministar bi mogao zatraži od ravnatelja uskratu i opoziv danih odobrenja.

U turističkim mjestima se zbog povećanog broja korisnika zdravstvene zaštite uvodi novina u organizaciji rada turističke ambulante izvan mreže javne zdravstvene službe. Zdravstveni radnici privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe morat će sudjelovati, na poziv nadležnog tijela i/ili nadležnog doma zdravlja, u radu posebno organiziranih ambulanti i dostupnosti zdravstvene zaštite.

Za doktore medicine uvodi se obaveza jedne godine rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a ministar će moći odobriti dodatni broj specijalizacija i užih specijalizacija koje nisu obuhvaćene Nacionalnim planom specijalističkog usavršavanja.