Hrvatsko nebo čuvaju posljednja dva MiG-a

Prošla je opasnost da će Hrvatska zbog velikog kašnjenja i povratka svoje borbene eskadrile MiG-ova 21 s remonta u Ukrajini morati potražiti pomoć neke od članica NATO-a. Premda smo se doveli u situaciju da smo bili korak do zahtjeva Mađarskoj ili Italiji da pomognu svojim ratnim zrakoplovima, stvar spašavaju dva zadnja MiG-a 21, koji će i dalje ostati pripravni i spašavati čast HRZ-a i PZO-a, kao i nacionalni suverenitet RH.

Problem je nastao zbog neplanirano dugog remonta, pa je naše ratno zrakoplovstvo svedeno na nekoliko starih MiG-ova koji nisu ni predviđeni za remont i, stoga (na sreću) nisu ni otišli u Ukrajinu. Kako i njima ovih dana istječu vremenski resursi (10 godina od zadnjeg obavljenog generalnog remonta), RH se našla pred objavom nesposobnosti nadzora vlastitog zračnog prostora. A kako je to jedna o osnovnih obveza u NATO-u, nemate li svoje sposobnosti, morate je “uvesti” od neke susjedne članice i to plaćati. Poput Slovenaca, čiju suverenost štite Mađari i njihovi gripeni.

Letjeli su samo 400 sati

No, u MORH-u nisu očajavali, nego su se snašli.

– Donijeli smo odluku da se produljuju resursi za preostale MiG-ove i RH neće ostati bez vlastite sposobnosti zaštite nacionalnog suvereniteta u zračnom prostoru – potvrđuje za Večernji list ministar obrane Ante Kotromanović. Pukovnik Željko Šimić, glavni inženjer HRZ i PZO-a, objašnjava da je nakon detaljne provjere letnih resursa na preostalim zrakoplovima odlučeno da se na dva MiG-a produljuju resursi za tri mjeseca.

– Pravilnik (o kontinuiranoj plovidbenosti...) otvara nam tu mogućnost, jer primjenom zapadnjačke logike, nije toliko važan vremenski protok resursa, nego stvarno stanje zrakoplova – kaže Šimić.

Brigadir Ivan Selak ističe da su takvu sposobnost pokazala dva MiG-a, koji imaju tek oko 400 sati naleta, dakle dva puta manje no što je njihov dopušteni maksimum.

– Ta su dva zrakoplova prošlih godina malo letjela, na jednostavnim zadacima, i nisu bila izložena znatnim naprezanjima materijala, a letom 10 posto iznad maksimalno dopuštenih granica naprezanja provjeravamo njihovu sposobnost – potvrđuje Selak.

– Nije da vam ne vjerujem, no toliko sam loših stvari čuo o remontu u Ukrajini pa bih se želio uvjeriti da HRZ ima "dežurna para" (kako u letačkom žargonu nazivaju par dežurnih lovaca) koji predstavlja minimum onoga što Hrvatska mora imati da bi posjedovala sposobnost zračnog nadzora vlastita neba, rekao sam Ministru Kotromanoviću, Šimiću i Selaku, pa je dogovoreno fotografiranje na Plesu.

Ujedno su HRZ-ovci demantirali većinu glasina o remontu u Ukrajini, premda je točno da češki podizvođač ČLS već mjesecima petlja s ugradnjom NAV/CON (komunikacijske) opreme, što i jest, kažu, glavni razlog što brigadir Selak nije u Ukrajini pristao na povratak prvih MiG-ova, nego se vratio bez njih u RH.

Bez nagađanja o rokovima

Na vojnom dijelu aerodroma na Plesu, srećemo i šefa HRZ-a, generala Dražena Ščuriju, a i on kaže kako je integracija istočne i zapadne tehnologije uvijek problematičan posao. No, Selak nas vodi na kraj piste, gdje je prostor za dva dežurna MiG-a.

– Kad ste dolazili, mogli ste čuti buku uzlijetanja MiG-a, baš je bio krenuo na vježbu.

– Za koliko se vremena vraća? – pitamo.

– Let će trajati oko 45 minuta, dakle uskoro – rekao je Selak. Objašnjava da naredba za vježbu stiže iz baze Torejon u Španjolskoj, gdje je zapovjedništvo NATO-a, sve se prati pomoću integriranih radara, a naš je presretač dobio zadatak da presretne “sumnjivu” letjelicu koja je poletjela iz Zadra. Bio je to ovaj put pilatus HRZ-a koji je MiG presreo negdje iznad Like te potom prisilio na slijetanje na zadarski aerodrom.

Desetak minuta poslije MiG već slijeće na Pleso i čekamo ga na stajanci.

– Kako je bilo? – pitamo pilota, satnika Sašu Turka.

– Odlično, zadatak izvršen – kaže smiješeći se, pozdravlja Selaka i odlazi do pilotskih prostorija. Ti zrakoplovi, kaže Selak, letjet će stalno, koliko treba, i pokrivati naš zračni prostor, sve dok se s remonta ne vrati naša borbena eskadrila od 12 zrakoplova. O rokovima više nitko ne želi spekulirati.

O uzrocima zašto je došlo do dugog kašnjenja i posljedicama, uskoro u nastavku priče u Večernjem listu.