Europska unija zna da će čovječanstvo posljednju kap nafte potrošiti 22. listopada 2047. godine u 20 sati i 58 minuta. Slijedi prirodni plin 2068. godine, ugljen 2140., a uran, kao gorivo nuklearnih elektrana, 2144. godine.
Glavna je pretpostavka te računice, objavljene na stranicama www.energy.eu, da se potrošnja nastavlja tempom kojim čovječanstvo te energente troši sada, da potrebe za energijom neće rasti, da se udio obnovljivih izvora u energetskim potrebama čovječanstva neće povećavati i da u međuvremenu neće biti izumljen neki novi revolucionarni energetski izvor.
Koliko god taj izračun bio fascinantan, posve je sigurno da se posljednja kap nafte neće potrošiti kao gorivo.
Trošimo danas, a sutra...
– Zalihe sirove nafte doista posustaju, ali nafte nipošto neće posve nestati. Vrhunac proizvodnje već je prošao, ali neprestano se, uz pomoć sofisticiranih metoda, pronalaze nove zalihe. Predviđanje da će 2047. biti potrošena i posljednja kap crnoga zlata nije realno i nije logično jer dolaze nove tehnologije kojima će se i poslije toga izvlačiti nafta – kaže dr. sc. Zdenko Krištafor s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu
– Predviđanja da će nestati nafte pojavljuju se već desetljećima, ali osobno u to ne vjerujem. Poznata su bogata nalazišta čija eksploatacija za sada nije isplativa, no porastom cijene nafte na svjetskom tržištu počet će se izvlačiti i nafta na koju se sada ne računa. Svakako, vjerujem da ćemo se i poslije 2047. godine voziti automobilima s benzinskim pogonom – kaže inženjer rudarstva Stjepan Baranović.
Iskoristiti Sunce i vjetar
– Besmisleno je oslanjati se na naftu do zadnje kapi – kaže nam poznati fizičar i izumitelj dr. sc. Davor Pavuna, redoviti profesor na EPF-u u Lausanni koji je, uz ostalo, savjetnik ministarstava energetike SAD-a i NR Kine.
– Energija je posvuda oko nas, a Zemlja je svakoga trenutka od Sunca prima tisućama puta više nego što čovjek može zamisliti da mu ona treba. Energetski lobiji postoje samo zato da se obrazac postupanja s energijom održi što duže. To nisu interesi čovječanstva, a posebno su naftnom i nuklearnom lobiju posve jasne perspektive, da to nije budućnost. Neovisno o tome kolike su zalihe danas iskoristivih energenata, perspektive iscrpljivanja neobnovljivih izvora trebale bi nam biti izazov, dugoročna razvojna strategija. Glavno je u toj strategiji znanje koje zakonomjerno proizvodi inovacije, pa tako i u enrgetici.
Hrvatska upravo u znanju svojih ljudi treba vidjeti svoj dugoročni potencijal, pa tako i u energetici, s naglaskom na što bržoj zamjeni neobnovljivih izvora energije obnovljivim izvorima poput solarne energije, energije vjetra i drugima, posebno prikladnima za naše podneblje – rekao je dr. Pavuna.
Svakako, posljednja potrošena kap nafte bit će jako, jako skupa!
Podaci EU
Prirodni plin
Zaliha (u kubičnim metrima): 171,514.266,542.404
Potrošnja u sekundi: 92653
Nestaje: 12. 9. 2068. u 9.25 sati
Ugljen
Zaliha (u tonama): 834.684,384.000
Potrošnja u sekundi: 203
Nestaje: 19. 5. 2140. u 20.05 sati
Nafta
Zaliha (u kubičnim metrima): 1,175.686,472.626
Potrošnja u sekundi: 986
Nestaje: 22. 10. 2047. u 20.58 sati
Uran
Zaliha (u tonama) 17963
Potrošnja u sekundi: 42,222.017
Nestaje: 28. 11. 2144. u 23.12 sati
Preporuke EU građanima kako da štede energiju
- Koristite se energetski prihvatljivim uređajima poput štednih žarulja
- Struju kupujte od distributera koji je proizvodi iz obnovljivih izvora poput vjetroelektrana ili solarnih elektrana (u Hrvatskoj zasad nema te mogućnosti)
- Na udaljenosti manje od 10 km vozite se biciklom, na dulje vlakom i drugim sredstvima javnoga prijevoza
- Bolje toplinski izolirajte svoju kuću
- Neka vam termostat grijanja noću ili kad nikoga nema kod kuće bude na 4-5° C manje
- Potpuno gasite uređaje kojima se ne koristite
- Na odmor putujte vlakom ili autobusom, a ne automobilom ili zrakoplovom
- Ako je moguće, radite od kuće umjesto u uredu
- Podržite programe pošumljivanja
- Poučite druge, širite zamisao o važnosti štednje energije
@winnemacca01 očigledno zna što ne zna EU