Unatoč nedavnom padu tijekom kolovoza i rujna, svi glavni tržišni indeksi su u pozitivnom teritoriju, inflacija je prepolovljena u usporedbi s prošlom godinom, a američko gospodarstvo i dalje raste. Ovaj otporni scenarij je bolji nego što su mnogi očekivali, ali malo tko je stvarno vjerovao u njega. Tržišta su sada prihvatila taj osnovni scenarij, no bit će potrebni dokazi koji će ga potvrditi da bi se godina završila pozitivno. Iako je teže potvrditi pozitivni scenarij nego što je bilo pozitivno iznenaditi, stvoreni su uvjeti koji će to omogućiti.
Inflacija mora prva nastaviti potvrđivati svoj trend pada. Lakši dio procesa, predvođen padom cijena roba, već je završen prije nekoliko mjeseci. U stvari, cijene nafte su nedavno počele rasti zbog smanjenja proizvodnje. Cijena nafte na međunarodnom tržištu u Londonu porasla je za 30% između kraja lipnja i kraja rujna. Novi uspon inflacije nije uzrokovan viškom potražnje, s obzirom na to da su cijene industrijskih metala na najnižim razinama ove godine, nego smanjenjem proizvodnje. U posljednjih gotovo tri tjedna na kretanje cijene nafte utjecali su tragični događaji na Bliskom istoku, odnosno napad Hamasa na Izrael i proglašenje ratnog stanja od strane Izraela, kao i nastavak sukoba. Međutim, rast cijena energije može usporiti pad inflacije ali ga neće zaustaviti.
Drugi aspekt koji treba pratiti je kretanje ekonomskog ciklusa. Dosad je globalno gospodarstvo bolje nego što se očekivalo podnijelo inflacijski šok, zahvaljujući prvenstveno snazi Sjedinjenih Američkih Država, dok je FED nastavio s dizanjem kamatnih stopa, praćen od strane ostalih središnjih banaka. Gospodarska aktivnost umjerena je nakon neuobičajeno visokog rasta koji smo vidjeli u 2021. i 2022. godini, ali nije došlo do recesije u većini glavnih geografskih regija (kako su mnogi predviđali). U završnim mjesecima ove godine tražit će se potvrda stabilizacije proizvodne aktivnosti na globalnoj razini, što će omogućiti da ekonomski ciklus nastavi stabilan rast, izbjegavajući scenarij „tvrdog prizemljenja“.
Središnje banke, suočene s inflacijom iznad ciljane i otpornim rastom gospodarstva, ne žure sa zaustavljanjem restriktivne monetarne politike. Međutim, očekivanja vezana uz konačnu razinu kamatnih stopa prije završetka restriktivne monetarne politike, u posljednjih nekoliko mjeseci stabilizirala su se na 5,5% za FED i 4,0% za ECB, razine dostignute nakon posljednjih povećanja.
Pitanje je, međutim, koliko će se stope FED-a i ECB-a smanjiti između 2024. i 2025. godine, nakon što borba protiv inflacije završi. Otpornost gospodarskog rasta potaknula je investitore da vjeruju kako bi stope FED-a i ECB-a mogle ostati visoke tijekom duljeg razdoblja, a zatim pasti na „samo" 4% u SAD-u i 3% u eurozoni. To je razlog trenutnog uspona dugoročnih kamatnih stopa, koje su do prije nekoliko tjedana pretpostavljale niže ravnotežne razine za stope FED-a i ECB-a. Sve dok se očekivanja u tom smjeru ne stabiliziraju, dugoročne bi stope mogle ostati promjenjive. U srednjoročnoj perspektivi međutim, trenutne dugoročne kamatne stope čine se privlačnima, posebno u realnim terminima (nominalne kamatne stope umanjene za očekivanu inflaciju), trenutno više od 2% u SAD-u i Italiji, a u Njemačkoj također u pozitivnom području.
Što se tiče dionica, valuacije su manje privlačne nego što su bile početkom 2023. zbog snažnih pozitivnih rezultata u prvih devet mjeseci ove godine i s obzirom na snižene procjene zarada kompanija. Nadalje, oporavak dugoročnih kamatnih stopa usporio je tržišta dionica, koja dovode u pitanje održivost visokih kamatnih stopa na dulje vremensko razdoblje. Međutim, volatilnost dionica izazvana tržištima obveznica obično je stabilizirajući čimbenik za prinose i u konačnici, prilika da tržišta dionica ponovno porastu. To bi mogao biti slučaj i u trenutnoj fazi.
Kako ulagati?
Nakon nedavnog pada na tržištima, čini se razboritim sredstva uložiti u diversificirani portfelj s fokusom na srednjoročni horizont ulaganja. U trenutnom okruženju i dalje visoke inflacije, čak i oni sa značajnim iznosima na tekućim računima moraju biti svjesni važnosti početka izgradnje diversificiranog investicijskog portfelja, sukladno vlastitom profilu rizika i preferiranom vremenskom horizontu ulaganja, kako bi zaštitili kupovnu moć i učinkovitije iskoristili potencijalne prinose koje tržišta mogu ponuditi srednjoročno. Što se tiče pojedinih vrsta imovine, državne obveznice trebale bi imati koristi kako od trenutačnog osnovnog scenarija postupnog pada inflacije i usporavanja gospodarskog rasta („meko prizemljenje"), tako i od alternativnog scenarija koji predviđa gospodarski pad i recesiju („tvrdo prizemljenje"). Obveznički prinosi su najviši u više od 10 godina i nude zaštitu u slučaju nepovoljnih scenarija. Što se tiče dionica, zbog manje privlačnih valuacija i rasta dugoročnih obvezničkih prinosa kao izvora kratkoročne volatilnosti, investiranje putem periodičkih uplata sa srednjoročnim/dugoročnim investicijskim horizontom i dalje može biti dobar pristup."
Ovo je promidžbeni sadržaj. Prije donošenja konačne odluke o ulaganju, svaki ulagatelj obvezan je upoznati se s sadržajem Prospekta i Pravila, Ključnim podacima (informacijama) za ulagatelje te ex-ante prikazom troškova i naknada. Svi navedeni dokumenti dostupni su na mrežnim stranicama društva Eurizon Asset Management Croatia d.o.o. (dalje u tekstu: Društvo) www.eurizoncapital.com/hr, distributera te u svim poslovnicama Privredne banke Zagreb d.d., distributera fondova pod upravljanjem Društva.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize i očekivanja temelje se na javno dostupnim informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet teksta nisu u cijelosti objašnjeni. Više o rizicima vezanim uz ulaganje u svaki pojedini fond i portfelje pod upravljanjem Društva možete saznati na www.eurizoncapital.com/hr.