Ne počne li ispunjavati ekonomske preporuke Europske unije, koje je prethodna Vlada dvije uzastopne godine ispunjavala vrlo slabo, odnosno “ograničenim napretkom”, Hrvatska će dugoročno imati gospodarski rast manji od jedan posto godišnje, upozorila je Europska komisija u jučer objavljenom izvješću o ekonomskom nadzoru Hrvatske.
Trenutačni rast BDP-a od oko dva posto je iznad stvarnih hrvatskih kapaciteta, navodi se u izvješću EK, i odraz je činjenice da je recesija bila duga i duboka. No, kad prođu prvi znakovi oporavka, Hrvatskoj prijeti rast od manje od jedan posto, što bi, iako Komisija to ne kaže tako eksplicitno, bila tragedija jer bi Hrvatska, umjesto da iznadprosječnim stopama rasta dostiže bogatije zemlje središnje i zapadne Europe, opasno nazadovala.
Izvješće na 100 stranica
Europska komisija drži da se potencijal rasta može podići ako Vlada RH počne provoditi duboke strukturne reforme, pogotovo na tržištu rada. No, iskustvo Komisije s prethodnom Vladom koja je trebala provoditi reforme nije baš sjajno: od šest ekonomskih preporuka koje je EU dala Hrvatskoj 2015. godine, samo je jedna (o predstečaju i stečaju) ispunjena uz “određen napredak”, a njih pet uz “ograničen napredak”, što je formulacija koja u žargonu eurokrata znači vrlo slabu ocjenu.
“Nije bilo dodatnog napretka prema ispravljanju makroekonomskih neravnoteža”, kaže se u izvješću Komisije napisanom na ravno 100 stranica.
“Kako su se približavali parlamentarni izbori, primjena reformi patila je od znatnih odgoda. Izbori su održani 8. studenoga, a nova Vlada formirana je u siječnju. Neke od odlučujućih reformi stoga su još u pripremnoj fazi, a druge političke odluke stavljene su na čekanje”.
U izvješću se pohvalno govori o potezima prethodne Vlade kojima je uveden institut osobnog stečaja i ojačan okvir za predstečajne nagodbe. Pohvalno se naglašava i da “mjere podrške zapošljavanju mladih počinju davati rezultate”. No, Komisija zamjera Hrvatskoj to što “sveobuhvatna reforma javne uprave nije na vidiku”, a “obrazovni sustav i sustav socijalne skrbi i dalje pate od strukturnih slabosti”. Također, kritički se govori o zakonu o konverziji kredita u švicarskim francima. Tom mjerom “povećava se nepredvidivost poslovnog okruženja i stvara rizik od obeshrabrivanja stranih ulaganja”!
Analiza konverzije franka
“Konverzija kredita denominiranih u CHF utjecat će na bankarski sektor i šire gospodarstvo. Konverzija će pogoditi profitabilnost banaka i njihovu kapitalnu osnovu: prema procjenama HNB-a gubici će iznositi oko osam milijardi HRK, što otprilike odgovara trogodišnjoj dobiti banaka prije oporezivanja. Osim toga, opteretit će se hrvatske međunarodne pričuve, kao i javne financije jer će se gubici banaka odbijati od poreza, čime će se umanjiti prihodi države”, zaključuje EK.
U Komisiji, inače, još traje analiza o tome je li zakonom o konverziji Hrvatska prekršila europske zakone o slobodi kretanja kapitala i ovo izvješće ne bavi se rezultatom te analize.
No, od visokog dužnosnika Europske unije upućenog u ovaj slučaj doznali smo da su niže, stručne razine u Komisiji sklone tome da se Hrvatsku prijavi Sudu EU pod optužbom da je prekršila slobodu kretanja kapitala, ali da više, političke razine još nisu sasvim suglasne s time. Stoga odluka još nije donesena.
>> Od 6 ekonomskih preporuka, Hrvatska nije u potpunosti ispunila niti jednu!
Oni stariji se sijecaju "Druze Tito pisi novo pismo Ono prvo razumili nismo" i mogao si dobiti i zatvor za takvo pjevanje. Tako se ponasaju HR Politicari i s EU Komisijama. Balkan je uvijek bio najsiromasniji u Evropi. To ce i ostati tako.