na razini europske unije

Postignut dogovor o obnovi prirode: Uredba pokriva niz različitih ekosustava

Foto: PEDRO NUNES/REUTERS
A person rides a bike near Tagus river in Lisbon
Foto: STEPHANIE LECOCQ/REUTERS
FILE PHOTO: Aerial view of Paris
Foto: Toby Melville/REUTERS
FILE PHOTO: River Thames view with the Houses of Parliament behind
10.11.2023.
u 13:06
Europska komisija je u lipnju 2022. predložila zakon o obnovi prirode pošto je više od 80 posto europskih staništa u lošem stanju
Pogledaj originalni članak

Predstavnici država članica EU-a i Europskog parlamenta postigli su u četvrtak kasno navečer politički dogovor o uredbi o obnovi prirode koja predviđa mjere za obnovu najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja koja su u lošem stanju do 2030. i svih ekosustava do 2050. Dogovor još trebaju formalno potvrditi obje zakonodavne institucije Vijeće Europske unije i Europski parlament.

Uredba pokriva niz različitih ekosustava, od kopnenih, obalnih, slatkovodnih do morskih, uključujući močvare, rijeke, šume i poljoprivredne ekosustave i postavlja različite zahtjeve za različite ekosustave. Sadrži specifične, pravno obvezujuće ciljeve i obveze za obnovu prirode u svakom od navedenih ekosustava — od poljoprivrednog zemljišta i šuma do morskih, slatkovodnih i urbanih ekosustava. 

Države članice trebat će u svojim nacionalnim planovima definirati kako će ispuniti te ciljeve.

VEZANI ČLANCI:

Put do dogovora nije bio lagan. Zastupnički klub Europske pučke stranke isticao je da bi zakon u obliku u kojem je predložen doveo “do smanjenja proizvodnje hrane, povećao bi cijene, dodatno ugrozio sigurnost hrane u Africi i blokirao infrastrukturne projekte koji su ključni za klimatsku tranziciju”.

Države članice, to jest Vijeće EU-a izglasalo je 20. lipnja svoju poziciju za pregovore s Parlamentom. Njihovo stajalište je prilično razvodnjeno u odnosu na prijedlog Komisije.

Europska komisija je u lipnju 2022. predložila zakon o obnovi prirode pošto je više od 80 posto europskih staništa u lošem stanju. U prijedlogu se navodi da bi države članice trebale obnoviti najmanje 30 posto područja koja su u lošem stanju u svojim kopnenim, obalnim i slatkovodnim ekosustavima, kao i morskim ekosustavima do 2030., 60 posto tog područja do 2040. i 90 posto tog područja do 2050. godine.

VIDEO Turopoljski Lug: Predstavljanje prve poučne staze crnih tartufa

Pridružite se i vi akciji „Klikni i posadi stablo“ i postanite dio najvećeg ekološkog projekta Rezolucija Zemlja. Sve što trebate napraviti je na ovom linku popuniti ime, prezime i e-mail adresu, a mi se obvezujemo za svakog potpisnika zasaditi jedno stablo. Nakon prijave na e-mail ćete dobiti lokaciju naše zajedničke šume i „dokument“ Rezolucija Zemlja s vašim digitalnim potpisom za uspomenu.

Više zelenih tema pronađite na web stranici Rezolucija Zemlja!

Pasica - Rezolucija Zemlja

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.