Tko će pobijediti u megautakmici svijet (odnosno države) – Big Tech? Upravo se događa prva runda ovog meča koji neće završiti jednostavno ni tako skoro, a to je donošenje novog zakona u Australiji kojim će se regulirati dijeljenje sadržaja koji proizvode medijske kuće preko platformi poput Googlea i Facebooka.
Funkcionirajući sustav
Argumenti se za takvu regulaciju znaju otprije, tehnološki giganti grade svoj promet i utjecaj sadržajem koji nisu sami proizveli niti su u njega išta uložili. Nastao je začarani krug u kojem izdavači za svoj sadržaj ostvaruju ozbiljan dio svoje čitanosti pogotovo kada rezultati brojnih anketa upućuju na to da se korisnici ponajviše informiraju upravo putem društvenih mreža.
Tako se prošli tjedan dogodilo da je Facebook odlučio onemogućiti dijeljenje sadržaja u Australiji, što je izazvalo lavinu negodovanja izdavača, ali i državnih službi koje svoje važne informacije objavljuju i distribuiraju ponajprije putem društvenih mreža poput, primjerice, meteorološkog zavoda, ali i brojnih grupa posvećenih posve građanskim aktivnostima. A onda je jučer to ponovno dopustio nakon što je s australskim zakonodavcima uspio dogovoriti određene amandmane na predloženi zakon.
U tom zakonu ipak ostaje ono najbitnije, a to je da će Big Tech morati plaćati izdavačima za sadržaj koji se dijeli na njihovim platformama. U Australiju sada gleda cijeli svijet jer, kako se tamo razriješi situacija sa sadržajem, vrlo je vjerojatno da će to rješenje približno slično izgledati i drugdje.
Najzainteresiraniji su Kanada i Velika Britanija, koje uskoro namjeravaju donijeti sličnu legislativu. Razrješenje situacije u Australiji nastupilo je nakon razgovora na najvišem nivou između Josha Frydenberga, australskog ministra financija, te čelnika Facebooka Marka Zuckerberga.
– Facebook je opet ‘zafrendao’ Australiju pa će australske vijesti ponovo biti vidljive na njegovoj platformi – rekao je jučer Frydenberg potvrdivši da je itekako svjestan da se u njegovoj zemlji zapravo bije svjetska bitka jer se na slično pripremaju i drugi.
Drži se, naime, kako je novi australski zakon najekstenzivniji u tom smislu te bi mogao poslužitikao šablona za sve one koji se odluče ući u obračun s Big Techom.
– Facebook i Google nisu uspjeli sakriti činjenicu da znaju kako su oči svijeta uprte u Australiju te da su se zbog toga i potrudili baš ovdje pronaći funkcionirajući sustav – rekao je Frydenberg.
Postignuta su tako četiri amandmana na predloženi zakon među kojima se kao najbitniji ističe onaj prema kojem se zakon ne bi primjenjivao ako tehnološka kompanija pokaže da je uspjela postići dogovor s dovoljno medijskih kompanija o plaćanju za njihov sadržaj, u što su uključeni i već sklopljeni ugovori. Zatim je tu i amandman kojim se odgađa arbitraža kada tehnološke kompanije ne mogu postići dogovor s nekim od izdavača o plaćanju za dijeljenje, prikazivanje njegova sadržaja.
Temeljem još jednog amandmana određuje se dvomjesečni period prije arbitraže, što ostavlja dovoljno prostora da dvije strane ipak postignu dogovor. Drugim je amandmanom određeno i da se pošalje opomena mjesec dana prije nego što vlada odluči da je arbitraža potrebna. Zanimljiv je četvrti amandman prema kojem ne dobivaju sve medijske kuće isti novac po članku, više će dobivati manji izdavači, koji su većinom regionalni, čime su već zadovoljstvo izrazili takvi australski izdavači. I Facebook je zadovoljan pa tako ostaje samo da se predloženi zakon i prihvati u australskom parlamentu.
Pretjerana ovisnost
– Idemo dalje, vlada je najavila da ćemo zadržati mogućnost odlučivanja prikazuju li se nečije vijesti na Facebooku pa to neće automatski biti predmetom prisilnih pregovora – rekla je Campbell Brown, Facebookova potpredsjednica globalnih partnerstava za vijesti.
Objasnila je i da će Facebook i dalje globalno ulagati u vijesti, ali se isto tako “odupirati naporima medijskih korporacija da promiču regulatorne okvire koji ne uključuju realnu razmjenu vrijednosti između izdavača i platformi poput Facebooka”. Peter Lewis, ravnatelj Centra za odgovornu tehnologiju Australskog instituta, rekao je za The Guardian kako integritet zakona nije narušen ovim amandmanima, no rekao je i još jednu zanimljivu stvar.
– Cijela ova epizoda trebala je dati Australcima vremena da uoče našu pretjeranu ovisnost o Facebooku u odnosu na međusobno povezivanje – rekao je Lewis.
Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
Da sutra prestanu postojat google i facebook, nešto drugo bi se pojavilo i ne bi se ničiji život promjenio. Bar se ne bi promjenio na gore, samo na bolje.