Postojeći iznajmljivači šokirani odredbom, imaju rok od pet godina: 'Vrijeme je da se napokon razdvoji domaćine i rentijere'

Svi oni koji nemaju središnju ulogu u kreiranju gostoljubivog i ugodnog iskustva za goste, ne dočekuju ih, ne informiraju o samom smještaju i događanjima u mjestu, niti su im pri ruci tijekom boravka, nisu turistički domaćini i više neće spadati u kategoriju obiteljskog smještaja. Ono što se već dugo zaziva, razdvajanje privatnog smještaja i "golog" iznajmljivanja, odnosno rentijerstva, predviđeno je Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koji je na dvotjednom e-savjetovanju. Danas obiteljski smještaj čini 125.000 pružatelja usluga iznajmljivanja s oko 650.000 kreveta, a, prema procjenama, u tu kategoriju ih zapravo ne spada 40, a možda čak i 50 posto.

Ponuda eksplodirala

Kriterij za razlikovanje tko stvarno jest, a tko nije domaćin u obiteljskom smještaju po novom će biti adresa, odnosno prebivalište u županiji gdje se nalazi i objekt koji se iznajmljuje. Granica za privatni smještaj od deset smještajnih jedinica i 20 ležajeva se ne mijenja, a razdvajanje domaćina u obiteljskom smještaju i rentijera pratit će, dakako, i porezi. Privatni iznajmljivači ostaju na paušalima po krevetu, odnosno, u ovisnosti o prihodima, obveznici PDV-a.

Rentijeri prelaze u kategoriju privređivanja iznajmljivanjem imovine, a porezno opterećenje za vlasnika stana iznosilo bi po novom otprilike koliko i da je taj stan u dugoročnom najmu. Velika je novost i to da se stanovi koji se kratkoročno iznajmljuju turistima u stambenim zgradama, pa makar to bio jedan jedini, više neće tretirati kao obiteljski smještaj, niti će imati dosadašnju povlasticu paušalnog poreza po krevetu. Pod osnovnom idejom "stanovi stanarima", zakonodavac je predvidio i da vlasnici stanova koji iznajmljuju turistima suglasnost 80 posto suvlasnika moraju pribaviti u roku od pet godina, a brojanje počinje 2025.

Hoće li to značiti 2030. bez turista u stambenim zgradama, tek će se vidjeti, ali brojke bujajućeg turističkog rentanja govore da se crta negdje morala podvući. Prema Eurostatu, online rezervacijske platforme lani su generirale 700 milijuna noćenja u EU i čak 260 milijuna više nego 2018. godine. – Mnoge zemlje Europe, poglavito turističke destinacije, na rubu su održivosti jer je trend rasta ponuda soba, stanova i kuća na rezervacijskim platformama eksplodirao. Brojne destinacije ne mogu se nositi s tim i odlučuju se na radikalne mjere, do kojih se mi ne želimo dovesti te zbog toga i činimo sve ovo. Reformom štitimo lokalno stanovništvo, prostor i okoliš te osiguravamo društvenu i ekonomsku održivost – komentirao je predviđene zakonske izmjene ministar turizma Tonči Glavina.

Neki se slažu: "Ovo ludilo je definitivno trebalo zaustaviti. Pa stranci nam se bave turizmom, rentaju našu prirodu i naše komunalije za male pare." Drugi se čude: "Ne mogu živjeti u Zagrebu, a iznajmljivati u Splitu jer onda nisam domaćin. Ali može se iz Splita iznajmljivati na Hvaru ili Visu i to jest domaćin?!" Treći pitaju: " Kako nisam domaćin ako iznajmljujem stan i obavljam sve što zakon predviđa i imam prebivalište u istom gradu?" Mnoge je neugodno iznenadilo i što se odredba o potrebnih 80 posto suglasnosti za iznajmljivanje u stambenim zgradama odnosi i na postojeće iznajmljivače, a za Darka Grošića, koji je među prvima komentirao prijedlog budućeg zakona o ugostiteljskoj djelatnosti na e-savjetovanju, predložena su rješenja ne samo neprihvatljiva nego i neustavna. "Ispada kao da se domaćini koji imaju prebivalište u jedinici lokalne samouprave priobalja ne bave istom gospodarskom djelatnošću kao iznajmljivači nedomaćini bez prebivališta u JLS-u, tim više što većina obitelji u priobalju ima registrirano po 20 kreveta na kćer ili sina, ženu i muža, a sve kako bi izbjegli ulazak u sustav PDV-a", komentar je D. Grošića.

POVEZANI ČLANCI:

Prva dva dana pristiglo je, inače, desetak komentara, a e-savjetovanje ostaje otvoreno do 13. studenoga. Sva predložena rješenja nisu idealna ni Loreni John, predsjednici Udruge iznajmljivača Istarske županije. Pogotovo, kaže, za one koji iznajmljuju stanove u stambenim zgradama. U tom obliku smještaja deseci su tisuća ležajeva, neki vlasnici svoje goste uistinu i ne vide, ali neki zadovoljavaju kriterije da ostanu turistički domaćini.

Stranci moraju imati firmu

– Ne znam hoće li se novim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti uspjeti postići sve ciljeve, ali nešto se moralo poduzeti. Iznajmljivanjem se danas bave svi i svatko, apartmani su se nagomilali preko mjere, a najmanje se radilo na kvaliteti, koja je ključ svega. Vrijeme je da se napokon razdvoji domaćine i rentijere u turizmu i u redu je da se respektira mjesto prebivališta – smatra L. John i dodaje kako je u udruzi iznajmljivača dosta vlasnika stanova u stambenim zgradama.

– Čeka ih veće porezno opterećenje, a i gubitak dozvole za iznajmljivanje ako ne skupe 80 posto suglasnosti i pitanje je koliko će im to biti i izvedivo i isplativo. Strani vlasnici morat će, pak, po novom osnovati firmu. Bojim se da će mnogi odustati od legalnog iznajmljivanja i nastaviti raditi na crno. Pogotovo oni koji su već neko vrijeme u tom poslu i imaju stalne goste. Dugoročni najam stanova mogao bi biti rješenje, ali, vjerujte, to mnogima neće biti zanimljivo sve dok zakoni ne budu bolje štitili najmodavca. Ljudi se boje i jednostavno se neće usuditi na dugoročno iznajmljivanje dok najmodavci i najmoprimci ne budu u ravnopravnom položaju – tvrdi naša sugovornica.

Osobno zna, kaže, za razne konkretne, neugodne situacije po vlasnike kojima su podstanari uništili stan i nikom ništa. Ili da se vlasnik dvije godine nije mogao riješiti podstanara koji nije plaćao račune, pa čak i slučaj da je vlasnik dobio kaznu zato što je podstanarima neplatišama uskratio vodu.

>> FOTO Ovo su prosječne cijene najma stana u gradovima u EU: U jednom treba izdvojiti čak 2275 eura