Zbog bujanja nenamjenskih gotovinskih kredita prijeti nam nova kriza slična onoj sa švicarskim frankom, poručio je danas predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru. Njegova stranka zato predlaže Hrvatskoj narodnoj banci da ograniči bankama razinu gotovinskih nenamjenskih kredita, da bankama uvede negativnu kamatnu stopu na slobodna sredstva koja drže na računima kako bi više kreditirali biznis sektor, ali i građane te značajno snize kamate na kredite, posebno poduzećima.
- Svjedoci smo bujanja nenamjenskih gotovinskih kredita u protekle dvije godine. Poprimili su zabrinjavajuću dinamiku, a s druge strane, HNB prešutno gleda što se događa i tu i tamo da neku izjavu, ali regulator nije tu da daje izjave nego da jasno donosi odluke da treba ograničiti iznos, obujam gotovinskih nenamjenskih kredita u kreditnoj politici banaka. Ako se to ne dogodi prijeti nam novi slučaj sličan švicarskom franku. Ljudi uzimaju te kredite zato što ne trebaju u zalog stavljati nekretnine, procedura je brža i jednostavnija i ne moraju banci reći za što će upotrijebiti kredit – pojašnjava Lovrinović.
Ipak, nastavlja, takva ležernija situacija i lakoća uzimanja kredita izuzetno skupo košta jer kamate na takve kredite, tvrdi, nisu ispod sedam posto godišnje.
- Ako znamo da na dvije godine ili više ne možete na oročenu štednju dobiti više od 0,4 posto kamate, a na ovakav gotovinski namjenski kredit morate platiti najmanje sedam posto, onda je ta kamatna razlika 15 puta veća, odnosno, 1500 posto. Takvo bankarstvo ne može se zvati razvojnim bankarstvom zbog ovako velike kamatne razlike između kamatne stope na štednju i na gotovinske kredite, i tu su elementi kamatarenja i lihvarenja. S druge strane, banke misle da je ovako visoka kamatna stopa od sedam posto dovoljno visoka da pokrije sve rizike – rekao je Lovrinović.
Ovi krediti su prije svega namijenjeni ljudima zaposlenima u državnom sektoru za koje se smatra da imaju stabilne prihode, kaže.
- Međutim, nastupom buduće recesije, deflacije, odnosno, ekonomske krize značajno će se povećati broj onih koji neće moći vraćati kredite jer kamatnu stopu od sedam posto ljudi masovno neće moći izdržati. Takvi krediti odobravaju se na rok čak od deset godina i na iznos preko 300 tisuća kuna. Ova vrsta kredita povećavat će sivu ekonomiju u Hrvatskoj jer se ne može pratiti tok novca kada dobijete gotovinski kredit. Proteklih nekoliko mjeseci guverner HNB-a nekoliko puta je govorio da je moguć ponovni rast kamatnih stopa. Ni u jednoj zemlji guverner tako nešto ne govori, njegove izjave su neodgovorne i štetne – kritizira Lovrinović.
Banke proteklih nekoliko mjeseci prosječno dnevno imaju preko 32 milijarde kuna slobodnih novčanih sredstava na svojim računima koji su neupotrijebljeni, kaže Lovrinović te dodaje kako tako ogromna ponuda tako slobodnog novca u ovako maloj zemlji mora omogućiti da kamatne stope počnu padati.
Video - Konferencija Zagrebačkog holdinga o otpisu dugova
- U zadnjih nekoliko mjeseci dozvoljeno prekoračenje po tekućem računu preimenovano je u prešutno prekoračenje i dok je prije postojalo ograničenje koliko ono može biti sada je neograničene i banke kažu da je to fleksibilno i da je to bolje za potrošača. Ova vrsta kredita ima kamatu 9 do 9,5 posto i to su još lihvarskije kamate nego na gotovinske kredite. Tako imamo situaciju da strane banke u svojim matičnim zemljama imaju europsko bankarstvo s niskim kamatama, a ovdje se bave balkanskim bankarstvom koje iscrpljuje građane, a posebno gospodarstvo. Upozoravam da je prešutno prekoračenje po tekućim računima isto nedopustivo i uz ovako visoke kamate građani neće ugledati svjetlo dana, a ovakva monetarna politika će nas održavati na dnu EU. BDP je zadnjih nekoliko godina rastao upravo zbog ovih gotovinskih nenamjenskih kredita, ali oni su malo doprinosili rastu BDP-a, a puno više uvozu iz inozemstva – zaključuje Lovrinović.
Ima pravo. Banke štancaju gotovince s ročnošću do 15 godina(normalno je do 5) i uz kamatu oko 6%. Uz to, uvaljuju policu osiguranja života u iznosu od 15% glavnice i još zadrźavaju garantni depozit. EKS takvih kredita je preko 6%. To je protiv svih pravila struke. Tako rade kamatari a ne bankari.