U Zagrebu je jučer gostovao prof. Svante Paabo, laureat Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju za 2022. godinu. Prof. Pääbo Nobela je dobio za pionirski rad na izvlačenju i analizi DNK iz drevnih kostiju, prije svega onih koje pripadaju neandertalcima. No, uistinu je ovo na neki način i naša Nobelova nagrada jer su kosti na proučavanju kojih je prof. Pääbo ostvario svoja najveća otkrića potječu s nalazišta u Vindiji. Tako nije nikakvo čudo da je prof. Pääbo bio jučer dočekan zaista srdačno a njegov posjet nije bio tek simboličan jer je potpisan i jedan vrijedan dokument. S predsjednikom HAZU akademikom Velimirom Neidhardtom potpisati Memorandum o zajedničkoj znanstvenoj suradnji između Max Planck Instituta u Leipzigu i Hrvatske akademije koja će se ostvariti na kolektivnom znanstvenom projektu Recovery and analysis of DNA sequences from hominin fossils and archaeological samples from Croatia. A to je zapravo nastavak suradnje s institutom koji je prof. Pääbo i utemeljio. Sve ovo događa se na 47. Zagrebačkoj školi biološke antropologije „Dr. Hubert Maver“ s temom Paleogenomska rekonstrukcija hrvatske povijesti i zdravlja. Nakon potpisivanja, a prije početka predavanja, Pääbo je uz akademika i upravitelja Antropološkoga centra HAZU-a i predsjednika organizacijskog odbora Škole Marija Šlausa, dobitnik i godišnje nagrade Hrvatskog antropološkog društva, priznanja "Dragutin Gorjanović Kramberger" za iznimna znanstvena ostvarenja i doprinos antropološkoj znanosti u Hrvatskoj. Nagradu im je dodijelio akademik i antropolog, počasni predsjednik organizacijskoga odbora Pavao Rudan, jedan od osnivača Zagrebačke škole biološke antropologije. Poručio je da se Nagrada dodjeljuje znanstvenicima koji su prepoznati "ne samo zbog izvrsnoga znanstvenoga rada, već i zbog doprinosa promociji antropologije van nacionalnih granica". Govornici ovogodišnjega izdanja Škole su Mateja Hajdinjak koja je odlična naša mlada znanstvenica koja radi s prof. Pääbom, Zuzana Hofmanová, Joscha Gretzinger i Kirsten Bos s Instituta za evolucijsku antropologiju Max Planck u Njemačkoj te Ivor Karavanić sa Sveučilišta u Zagrebu.
Potpisan memorandum o suradnji Instituta Max Planck i HAZU
Srpska pjevačica za dlaku izbjegla tragediju u Novom Sadu: 'Ne mogu objasniti zašto sam se vratila'
Jutros sam ustala s mišljenjem da ne mogu preživjeti još jednu gužvu petkom u autu u Beogradu i krenula sam prema istoj željezničkoj stanici na kojoj se dogodila ova tragedija, baš u vrijeme kad se sve odigralo. Ne mogu vam reći zašto sam odustala i ipak krenula autom. Danas je ovo mogao biti bilo tko od nas. Velika tuga, napisala je.
Inženjer građevine objasnio kako je došlo do tragedije u Novom Sadu: 'Zbog ovog se diže panika'
Kako smo ranije pisali, željeznički kolodvor u Novom Sadu izgrađen je 1964. godine, a rekonstrukcija je počela u listopadu 2021. godine, da bi zgrada bila svečano otvorena u jeku predizborne kampanje u ožujku 2022. i potom ponovno zatvorena zbog nastavka radova
Boris Rogoznica otkrio koja mu je najveća greška u braku s Doris Pinčić: 'To smo dogovorno radili'
Znači, mi smo svoju vlastitu djecu stavljali na pladanj, na prvi plan, radi nekog našeg interesa. Ne njihova! To jako puno ljudi danas radi. Znači, ti objavi tri slike na Instagramu, najviše će ti lajkova imati ona na kojoj je dijete, sto posto. kazao je Boris
Stižu hladniji dani, a mi imamo super prijedlog gableca koji će vas okrijepiti za čas
Povećava se broj kibernetičkih prijetnji, a najranjiviji je zdravstveni sektor