U Zagrebu je jučer gostovao prof. Svante Paabo, laureat Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju za 2022. godinu. Prof. Pääbo Nobela je dobio za pionirski rad na izvlačenju i analizi DNK iz drevnih kostiju, prije svega onih koje pripadaju neandertalcima. No, uistinu je ovo na neki način i naša Nobelova nagrada jer su kosti na proučavanju kojih je prof. Pääbo ostvario svoja najveća otkrića potječu s nalazišta u Vindiji. Tako nije nikakvo čudo da je prof. Pääbo bio jučer dočekan zaista srdačno a njegov posjet nije bio tek simboličan jer je potpisan i jedan vrijedan dokument. S predsjednikom HAZU akademikom Velimirom Neidhardtom potpisati Memorandum o zajedničkoj znanstvenoj suradnji između Max Planck Instituta u Leipzigu i Hrvatske akademije koja će se ostvariti na kolektivnom znanstvenom projektu Recovery and analysis of DNA sequences from hominin fossils and archaeological samples from Croatia. A to je zapravo nastavak suradnje s institutom koji je prof. Pääbo i utemeljio. Sve ovo događa se na 47. Zagrebačkoj školi biološke antropologije „Dr. Hubert Maver“ s temom Paleogenomska rekonstrukcija hrvatske povijesti i zdravlja. Nakon potpisivanja, a prije početka predavanja, Pääbo je uz akademika i upravitelja Antropološkoga centra HAZU-a i predsjednika organizacijskog odbora Škole Marija Šlausa, dobitnik i godišnje nagrade Hrvatskog antropološkog društva, priznanja "Dragutin Gorjanović Kramberger" za iznimna znanstvena ostvarenja i doprinos antropološkoj znanosti u Hrvatskoj. Nagradu im je dodijelio akademik i antropolog, počasni predsjednik organizacijskoga odbora Pavao Rudan, jedan od osnivača Zagrebačke škole biološke antropologije. Poručio je da se Nagrada dodjeljuje znanstvenicima koji su prepoznati "ne samo zbog izvrsnoga znanstvenoga rada, već i zbog doprinosa promociji antropologije van nacionalnih granica". Govornici ovogodišnjega izdanja Škole su Mateja Hajdinjak koja je odlična naša mlada znanstvenica koja radi s prof. Pääbom, Zuzana Hofmanová, Joscha Gretzinger i Kirsten Bos s Instituta za evolucijsku antropologiju Max Planck u Njemačkoj te Ivor Karavanić sa Sveučilišta u Zagrebu.
Potpisan memorandum o suradnji Instituta Max Planck i HAZU
Zbog ovog je pisma srbijanska veleposlanica napustila domjenak SNV-a: 'Ja to jednostavno ne podržavam'
Tradicionani domjenak Srpskog narodnog vijeća za prvoslavni Badnjak prvo je političko okupljanje u novoj godini
Žene su 'niža vrsta', židovi i kršćani su 'krivovjernici', dužnost je 'braniti Alaha'
Od kada su, prije samo mjesec dana, džihadisti u Siriji došli na vlast svrgavanjem diktatora Al-Assada, bičevanja i pogubljenja vraćena su na javna mjesta
Nekada je bila najbolja na svijetu i ponos Jugoslavije. Danas radi u psihijatrijskoj ustanovi
Niz sjajnih rezultata okrunila je 1989. godine kada je uz broncu u veleslalomu postala svjetska prvakinja u slalomu. Stručnjaci su je prozvali najvećim talentom svih vremena, a u prvih pet sezona osvojila je šest medalja. U Svjetskom kupu upisala je sedam pobjeda uz 22 plasmana na postolje.
Je li ovakva ambalaža put prema čišćoj budućnosti?
U svijetu koji se suočava s rastućim izazovima klimatskih promjena, briga o okolišu postala je ne samo odgovornost nego i ključni imperativ za tvrtke.
Stakleni stropovi i ljepljivi podovi: kako nevidljive prepreke koče napredak žena
Metafore poput "staklenog stropa", "ljepljivog poda" i "potrgane prečke" već su dugo prisutne u jeziku kada se govori o rodnoj neravnopravnosti u poslovnim strukturama.