Kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos i marksistički pobunjenički vođa Timošenko potpisali su u ponedjeljak u kolumbijskom gradu Cartageni povijesni mirovni sporazum kojim je formalno završen polustoljetni rat u kojemu je ubijeno gotovo četvrt milijuna ljudi, prenose agencije.
Nakon četiri godine mirovnih pregovora na Kubi, 65-godišnji Santos i Timošenko - što je ratni nadimak 57-godišnjeg čelnika Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC) Rodriga Londona - rukovali su se po prvi puta na kolumbijskom tlu ispred stotina uzvanika i kemijskom olovkom načinjenom od recikliranog metka potpisali mirovni sporazum.
Uoči svečanosti Santos je potpisivanje sporazuma nazvao "novim danom za Kolumbiju, novom etapom njezine povijesti, povijesti zemlje u kojoj vlada mir". FARC je sa svoje strane objavio da "završava rat oružjem, a počinje rasprava idejama".
Da bi stupio na snagu, mirovni sporazum još trebaju na referendumu 2. listopada potvrditi državljani Kolumbije s pravom glasa. Prema ispitivanjima javnog mnijenja 62 posto Kolumbijaca podupire sporazum, a 25 posto mu se protivi.
Mirovni sporazum, koji ima gotovo 300 stranica, objavljen je tako da ga Kolumbijci mogu proučiti prije glasovanja. Glasači će 2. listopada odgovoriti s da ili ne na pitanje: "Podržavate li sporazum koji će prekinuti oružani sukob i omogućiti izgradnju stabilne i trajne nacije?".
Među nazočnima na potpisivanju sporazuma u obalnom karipskom gradu bili su i glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, američki državni tajnik John Kerry, te kubanski predsjednik Raul Castro i još desetak šefova država.
Kako bi pokazala svoju potporu sporazumu, Europska unija je skinula FARC sa svog popisa terorističkih organizacija. Kerry je kazao da službeni Washington također razmišlja o sličnom potezu, te je obećao 390 milijuna dolara za Kolumbiju kako bi podržao mirovni proces.
"Bilo tko može uzeti oružje, raznijeti stvari, ozlijediti druge ljude, ali to nas ne dovodi nikuda ... da bi se postigao mir treba teško raditi", rekao je Kerry, prenosi Reuters.
Predstavnici dviju strana finalizirali su dogovor 24. kolovoza u Havani nakon gotovo četiri godine pregovora. Sporazum uključuje odredbe o uključivanju FARC-a u politički život, osnivanje suda za ratne zločine, reforme u ruralnom sektoru i reintegraciju demobiliziranih gerilaca u građanski život.
U sljedećih pola godine, oko 8000 preostalih boraca FARC-a bit će razmješteno u 23 regije u zemlji gdje će predati oružje u procesu koji će nadgledati UN.
Unatoč olakšanju širom zemlje jer su okončana krvoprolića i otmice koji su se događali zadnjih desetljeća, sporazum je izazvao podjele u četvrtoj po veličini južnoameričkoj ekonomiji. Neki, uključujući utjecajnoga bivšeg predsjednika Alvara Uribea, ogorčeni su što sporazum dopušta pobunjenicima da uđu u kongres a da nisu odslužili zatvorsku kaznu.
Po sporazumu, FARC će do 2018. imati predstavnike u kongresu bez prava glasa, a nakon toga do 2026. imat će deset predstavnika s pravom glasa neovisno o izbornim rezultatima.
U oružanom sukobu u Kolumbiji koji je trajao od 1964. godine, sudjelovalo je nekoliko pobunjeničkih skupina krajnje ljevice, paravojske krajnje desnice i oružane snage. U njemu je poginulo gotovo 250.000 ljudi, 45.000 je nestalo a 6,9 milijuna je raseljeno.
>>Kolumbijska vlada i marksistički gerilci danas potpisuju povijesni mirovni sporazum