Nakon obnove od potresa, hoće li Hrvatska povući velik europski novac i za obnovu prirode?

– Iscrpljivanje Gacke u pojedinim je mjesecima ispod ekološki prihvatljivog protoka i zbog toga bi se moralo čim prije naći prihvatljivo rješenje – izjavio je građevinski inženjer Josip Rubinić na velikom skupu udruge Prijatelji Gacke, organiziranog u povodu godišnjice pokretanja peticije za zaštitu rijeke Gacke koju je potpisalo više od 5000 građana. Rubinić je umirovljeni profesor riječkog Građevinskog fakulteta koji je u recenziji idejnih rješenja dodatnog crpljenja vode iz Gacke za Primorje 2021. zaključio kako je crpljenje izravno s Tonkovićeva i Majerova vrila neprihvatljivo te bi značilo definitivnu devastaciju rijeke. Kasnije je, u studiji “Definiranje ekološki prihvatljivih protoka Gacke i Like: hidrološke i hidrogeološke podloge” koju su naručile Hrvatske vode, istaknuo da je na toku Gacke moguće naći rješenje koje neće dodatno ugroziti prirodne vrednote rijeke. Sada, u ljeto 2024., Rubinić upozorava kako je ova krška ljepotica već ugrožena i bez dodatnog crpljenja vode.

Biološki minimum ugrožen

Podsjetimo, ova jedinstvena rijeka ponornica devastirana je 60-ih godina kada je isušeno 40 km rijeke ukupne dužine 60 km njezina prirodnog toka pri izgradnji hidroelektrane Senj. Sada se dodatno poseže za njezinim vodama kroz ideju projekta Vodovoda Hrvatsko primorje – Južni ogranak dodatnog crpljenja voda za podvelebitsko primorje te otoke Pag i Rab. Na spomenutom skupu županijski vijećnik Ivan Bižanović (HSU) podsjetio je kako je ta senjska tvrtka pokušala dva puta, ispod stola, nelegalno, progurati projekt. Uz Bižanovića te neke druge vijećnike, lokalne političare i aktiviste, ključnu je ulogu u sprečavanju ekocida odigrala udruga Prijatelji Gacke. O onom što je napravljeno i što treba biti učiniti, odnosno načinu spašavanja i revitalizacije rijeke Gacke na korist svih; razgovarali smo s tajnikom udruge Prijatelji Gacke Grgom Kostelcem.

– Zahvaljujući peticiji, ciljevi naše udruge su postali nacionalno vidljivi i prepoznatljivi, gdje su nam pomogli prvenstveno ljudi koji žive u našem kraju ili su iz našeg kraja, a rade i djeluju po Zagrebu, Sisku, Hrvatskom primorju, Slavoniji i inozemstvu osobnim angažmanom ili kroz udruge (Zavičajno društvo Sinac, Vila Velebita i brojne druge). Značajnu podršku nam je dao mons. Zdenko Križić (tada biskup gospićko-senjski, sada nadbiskup metropolit splitsko-makarski), Crkva, braniteljske udruge.

POVEZANI ČLANCI:

Jasnu i nedvosmislenu podršku dobili smo od ličko-senjskog župana Ernesta Petryja, potpredsjednika Vlade Tome Medveda, predsjednika Zorana Milanovića, svih lokalnih stranaka te Grada Otočca i Gradskog vijeća – navodi tajnik udruge dodajući kako je najvažnije da su građani shvatili važnost opstanka rijeke Gacke. Nastavljajući optimistično kako je Južni ogranak shvatio obveznost propisa te jedino prihvatljiv, legalan pristup, “a na što smo ih mi iz udruge upozoravali od početka; kako moraju poštivati propise te da s eventualnim projektom moraju upoznati lokalnu zajednicu i lokalnu vlast bez čije suglasnosti se isti ne može realizirati”.

– Južni ogranak još uvijek nema studiju ekonomske opravdanosti projekta ni studiju utjecaja na okoliš. Nedavno su odlučili provesti natječaj za prikupljanje potrebnih hidroloških i drugih podataka kroz period od najmanje devet godina, a radi izrade studije ekonomske opravdanosti projekta. Ako se dokaže ekonomska opravdanost, mogu izraditi idejne planove, a potom i ekološke studije. Dakle, riječ je o dugotrajnom procesu – ističe Kostelac napominjući kako su dosadašnje procjene i tzv. studije rađene recikliranjem podataka iz 1960-ih godina kad su u Hrvatskoj zabilježeni stoljetni vodni maksimumi, a podaci nisu prikupljeni na znanstveno prihvatljiv način (uzeti su podaci jednom ili dva puta u godini, a moraju se uzimati svaki dan).

– Biološki minimum rijeke Gacke već je sad ugrožen, pogotovo iscrpljivanjem Tonković vrila zbog nevjerojatnih gubitaka od 70 do 90 posto na lokalnoj vodovodnoj mreži. Dakle, komunalno poduzeće Grada Otočca isporučuje tek nešto više od 10 posto crpljene vode! – ukazuje tajnik udruge na zapanjujuće loše stanje vodovoda, dodajući kako udruga željno iščekuje obećani razgovor s Hrvatskim vodama koje bi napokon trebale poduzeti zakonom obvezujuće korake radi saniranja vodovoda.

Za dodatnu zaštitu rijeke Gacke osigurana su značajna sredstva Ličko-senjske županije preko Javne ustanove za zaštitu i očuvanje prirode Ličko-senjske županije, od 50.000 eura, a Grad Otočac osigurao je 35.000 eura za plan očuvanja i revitalizacije rijeke Gacke u punom toku. Rijeka je već zaštićena različitim stupnjevima zaštite; izvori su spomenici prirode, većina područja Gacke doline je dio ekološke mreže Nature 2000, ostali dijelovi su pod zaštitom UNESCO-ova Programa Čovjek i biosfera, a dio je proglašen značajnim krajobrazom. Udruga Prijatelji Gacke želi dodatnu i ujednačenu zaštitu za područje rijeke Gacke te ukazuje na alternativu sad već kontroverznom projektu HES Kosinj/Senj 2, koja bi dala potreban hidropotencijal za proizvodnju električne energije te dodatnu pitku vodu za Hrvatsko primorje, revitalizacijom Gacke, bez potrebe za raseljavanjem stanovništva ili drugim za državu skupim troškovima.

POVEZANI ČLANCI:

Fondovi za revitalizaciju rijeka

– Predlažemo prirodno rješenje prema kojem bismo puštanjem vode u staro korito lijevim (zapadnim) krakom dobili hidropotencijal, odnosno akumulaciju u prirodnom Donjem švičkom jezeru za proizvodnju električne energije, a oživljavanjem desnog (sjevernog) kraka pitku vodu za podvelebitsko primorje – kaže Kostelac podsjećajući da Senj, Karlobag i otoci već piju vodu iz Gacke i Like. Rješenje se, dakle, nameće samo kroz prirodni način.

– Europska unija donijela je 17. lipnja Akt o obnovi prirode prema kojem su sve zemlje članice dužne obnoviti ekosustave, između ostalog presušene ili zauzdane rijeke; osiguravajući im slobodan tok. U Europi treba obnoviti ukupno 25.000 km rijeka i 20 posto ekosustava već do 2030., a 90 posto do 2050. Zašto ne bismo počeli upravo s pedesetak kilometara Gacke?! – predlaže Kostelac, ističući hrvatsku obvezu implementacije ove europske uredbe u nacionalno zakonodavstvo te u propisanim rokovima podnošenja izvješća Europskoj komisiji o napretku obnove staništa i vodotokova. EU je kroz fondove predvidjela milijarde eura za revitalizaciju rijeka i obnovu staništa, a naša država bi čim prije trebala isplanirati povlačenje tih sredstava.

>> FOTOGALERIJA Na odmor idete s djecom? Ovo je top deset hrvatskih plaža za njih!