'Potrebno je zbrinuti 26.898 osoba za što je potrebno 583,6 mil. €'

Ključne poteškoće u povratku izbjeglica su otkup stanova, konvalidacija dokumenata, socijalna integracija, zapošljavanje, korištenje jezika i pisma manjina i sudjelovanje manjina u javnim službama, zaključio je predsjednik RH Ivo Josipović nakon sjednice Vijeća za socijalnu pravdu na temu „Povratak, socijalna integracija i stambeno zbrinjavanje“ održane na Pantovčaku. Na sjednicu nije došao Milorad Pupovac iako je bio pozvan, a nisu se odazvala ni dva pozvana ministra – Branko Grčić i Arsen Bauk koji su poslali svoje zamjenike.

Predsjednik Josipović probleme povratka izbjeglica ne vidi kao manjinsko pitanje već nešto što se tiče svih hrvatskih građana, bez obzira na nacionalnost, iako „zbog povijesnih okolnosti znamo da je tematika najviše vezana uz srpsku nacionalnu manjinu“.

- Potrebno je zbrinuti 26.898 osoba za što je potrebno 583,6 milijuna eura, a donatorskim konferencijama osigurat će se polovina iznosa. Od 2012. do 2017. godine trebalo bi zbrinuti 2540 nositelja stanarskog prava – objasnio je Josipović.

Potpredsjednik Srpskog narodnog vijeća Saša Milošević pak kao najveći problem u procesu povratka vidi ratno naslijeđe, odnosno suđenja za ratne zločine protiv pripadnika srpske manjine, kojih je prema njegovom mišljenju previše pa traže reviziju svih procesa za ratne zločine. Na Miloševićeve zaključke reagirao je gradonačelnik Vukovara Željko Sabo koji mu je zamjerio što se nije osvrnuo na pozitivan primjer Vukovara, koji je unatoč teškim stradavanjima, razaranjima, počinjenim zločinima i odvođenju u logore, danas primjer kako se i bez incidenata mogu prevladati svi ti problemi.

- Problem povratka jedan je od najtežih regionalnih problema koji se ne rješava lako, ali vidljivi su veliki pomaci u odnosu na \'90-te godine prošlog stoljeća. 2000- godine vratilo se 15 tisuća osoba, a ove samo 38 – upozorio je Zoran Pusić iz Građanske udruge za ljudska prava, dok je Mato Jurić iz Zajednice prognanih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata podsjetio da se tek desetak obitelji, koje su u razdoblju od 1991. do 1996. godine sa 40 tisuća Hrvata protjerane iz Banata i bile izložene ubojstvima, vratilo u Srbiju. Ostali su uglavnom svoje kuće zamjenili sa srpskim povratnicima ili su stambeni problem riješili na neki drugi način.

- Izgubili smo državljanstvo i blokirana nam je ušteđevina u bankama – kazao je Jurić.

Autor publikacije „Manjinski povratak u Hrvatsku – Studija otvorenog procesa“ Milan Mesić je pak zaključio kako je nužno cijeli proces sagledati iz perspektive izbjeglica i povratnika.

- Postoji opasnost od iskrivljavanja i pojednostavljivanja stvari samo kad se broje glave, jer poznato je da većina ljudi za koje se tvrdi da su se vratili ipak ne živi u Hrvatskoj. Povratak nije jednokratan čin, potrebno je izaći među te ljude i razgovarati o njihovim problemima – ustvrdio je Mesić.

Tijekom sjednice predsjednik Josipović je podsjetio da je tijekom Domovinskog rata raseljeno 550 tisuća ljudi, od čega je 250 tisuća pripadnika srpske manjine izbjeglo iz Hrvatske. Hrvatska je, objasnio je Josipović, u obnovu više od 150 tisuća srušenih ili oštećenih stambenih objekata uložila više od 17 milijardi kuna.