Potres je dodatno oštetio utvrdu Susedgrad, urušili su se cijeli zidovi

U povijesnim analima utvrda Susedgrad prvi se put spominje oko 12. stoljeća, a do 14. pripadala je najvećem vlastelinstvu na području zagrebačke županije – Susedgradsko-stubičkom. Vlasnik joj je bio zloglasni Franjo Tahy. Nakon velikog požara u kojem je znatno oštećena napuštena je u 17. stoljeću i tada počinje njeno propadanje.

Od utvrde Susedgrad i staroga grada koji ju je okruživao ostale su ruševine, koje je Ministarstvo kulture zaštitilo kao nepokretno kulturno dobro. No, upozoravaju stanovnici Podsuseda, naselja u kojem se nalazi, unatoč tome ona je desetljećima zanemarivana i neodržavana, a nitko je ne obilazi ni da provjeri stoji li još uopće. Čak ni nakon što ju je znatno oštetio potres u ožujku.

Uskoro je neće biti

Da su ostaci utvrde zapušteni, vidi se na prvi pogled, polako gubi rat protiv prirode. Korijenje stabala probija se kroz zidove na po kojima rastu puzavice. U gospodskim prostorijama raste grmlje i visoka trava, a kroz rupe u puškarnici proviruje trnje. A može se primijetiti i šteta od potresa.

– Gdje god vidite kamen koji je s jedne strane bijel, to znači da je friško otpao. A ovdje se čini da se urušio gotovo cijeli zid. Potres je znatno ubrzao propadanje utvrde i, ne poduzme li se nešto hitno, za pet godina više je neće biti. A nikog nije briga, svi samo jure u centar iako je i ovo nacionalno blago – pokazuje Dubravko Peroš, vijećnik u Vijeću gradske četvrti Podsused-Vrapče dok nas vodi po ostacima utvrde. Svuda oko nas vidi se kamen o kojem je govorio. Na nekim zidovima su i pukotine, a drugi izgledaju kao da bi nam mogli svaki čas pasti na glavu. Peroš nas uvjerava da je sve to šteta uzrokovana zadnjim potresom. Posljedica je to, napominje, desetljeća nebrige za objekt koji bi uz malo ulaganja mogao biti jedno od omiljenih gradskih okupljališta i turističkih „hot-spotova“ poput Medvedgrada ili Zelingrada.

– Posljednji konkretni planovi obnove Susedgrada radili su se još sedamdesetih godina, u bivšoj državi. Ne zna se zašto su propali, ali baš ništa se nije učinilo od tada – kaže nam Peroš koji je, dodaje, za svog mandata kao “šef” četvrti pokušao napraviti koliko je mogao, pa je oko same utvrde dogovorio uređenje parka i šetnice koji su danas također u lošem stanju. Više od toga mogu napraviti samo Grad Zagreb ili Republika Hrvatska. A tko je od njih nadležan, pitanje je oko kojeg se koplja lome već dugi niz godina.

– Zemljište na kojem se nalazi Susedgrad u vlasništvu je i grada i države, a oni se ne mogu dogovoriti tko bi trebao snositi financiranje obnove. Godinama prebacuju lopticu, a svi planovi za ovaj objekt stoje na mjestu – objašnjava Peroš.

Oko pitanja obnove aktivirali su se i članovi Udruge za zaštituokoliša Eko-2000 koja djeluje na području Podsuseda, a njihov član Davorin Rumiha objašnjava nam kako im je taj sukob bio prepreka za bilo kakve pokušaje da barem uklone pusto raslinje koje okružuje utvrdu.

– Gradu smo poslali zahtjev za radove uklanjanja raslinja koje bi nadgledala osoba koja ima dopuštenje za rad na kulturnim dobrima. Dobili smo odbijenicu jer takvo dopuštenje mogu dati samo vlasniku, a ni sami ne znaju tko je to – kaže Rumiha. Da utvrda ne ostane zaboravljena, Udruga svake godine zajedno s Redom čuvara grada Zagreba organizira ondje viteški turnir. Članovi tog i drugih redova okupljaju se u šumi i parku oko utvrde i održavaju viteške borbe, srednjovjekovni sajam i radionice.

– To je pokušaj revitalizacije Susedgrada, ali nama treba nešto konkretno i cjelovito – apelira Peroš. Na obnovi utvrde nakon potresa ne radi se jer na njoj još nije popisana šteta, i to zato nije dovoljno visoko na ljestvici prioriteta, objašnjavaju nam u gradskom Zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode, a potvrdili su nam da je to područje djelomično u njihovu vlasništvu.

Prioritet i redoslijed popisivanja pojedinačnih nepokretnih kulturnih dobara određuje se vodeći računa o procjeni statičara, ugroženosti kulturnog dobra i sigurnosti osoba koje vrše popisivanje. Sukladno propisanim prioritetima bit će proveden popis štete i njezina procjena na kulturnom dobru lokaliteta Susedgrad – kažu nam u Zavodu i dodaju da se na utvrdi ne mogu provoditi bilo kakvi radovi bez njihove suglasnosti. A zapušteno stanje objašnjavaju nedostatkom novca.

Ne znaju što se planira

– Potrebno je osigurati financijska sredstva za sanaciju i prezentiranje starog grada s parkovno uređenim okolišem, kao izrazito važnog spomenika hrvatske povijesti i kulture te potencijalnog turističkog odredišta – kazali su u Zavodu i dodali da je Ministarstvo kulture 2012. odobrilo sredstva za pripremu potrebne dokumentacije i uklanjanje raslinja. Te je godine izrađena i konzervatorska studija za obnovu i prezentaciju starog grada te inženjersko-geološki elaborat za radove održavanja jugoistočne kule. No sve je stalo, a nije poznato jesu li se ti radovi i realizirali.

– Zavod do danas nije dobio nove dokumente koji su vezani uz obnovu Susedgrada i nemamo saznanja o budućim planovima – kažu. O vlasničkoj strukturi i planovima obnove utvrde nakon potresa upitali smo i Ministarstvo kulture, ali odgovor nismo dobili.