Sa seizmologom Krešimirom Kukom razgovarali smo danas popodne netom prije novog snažnog potresa kod Petrinje magnitude 5,0 po Richteru. Razgovor je vodio novinar Zoran Vitas.
"Ono što trebamo reći je da ne treba biti seizmolog, ljudi koji prate povijest na ovim prostorima su svjesni ovih par potresa, uključujući potres u Crnogorskom primorju kojeg nazivamo Dubrovački potres '79., pa Skopje kojega je bitno napomenut jer su promijenjeni zakoni i nedavni naš stonski potres '96. i ovo je još friško sve što nam se događa u posljednjoj godini, pokazuje da živimo na seizmički aktivnim područjima, trusnim područjima i da su potresi naša realnost. Nekada smo tu opasnost bili skloni staviti sa strane nadajući da se to nama neće dogoditi", kazao je Kuk.
Strah ljudi da će se dogoditi novi još jači potres
"To je pitanje koje se zadnjih tjedan dana najčešće postavlja. Svakodnevno se to pitanje postavlja i mi se svi trudimo dati suvisli i racionalni odgovor koji se, moram napomenuti različito interpretira što dodatno još zbunjuje, pa usudio bih se reći i plaši što nije dobro. Ne postoje znanstveni temelji po kojima bi se potres mogao najaviti, predskazati, izračunati. Mi znamo mjesta gdje će se potresi dogoditi u nekoj budućnosti za sat vremena ili sto godina, znamo reći koje će on jačine biti. Ono što ne znamo i pitanje je hoće li se ikada znati je točno vrijeme", kaže Kuk.
Video: Seizmolog Krešimir Kuk: "Nije dobro plašiti javnost. Ne postoje znanstveni temelji da bi mogli znati hoće li i kada biti novi potres."
"Ne treba tajiti i seizmolozi se boje potresa i živimo s tim, ali ne treba se bojati. Kada netko kaže da je potres negdje moguć to mi kao struka moramo reći. Ja sam rekao da su najjači mogući u priobalju i naslov je negdje bio Kuk je najavio najjače potrese u Dalmaciji. To izaziva strah. Mi imamo mnoštvo poziva građana koji su u strahu, boje se leći spavati i na ovaj način taj strah se povećava. Iskoristio bih ovu priliku i ukazao da svi moramo voditi računa da način na koji interpretiramo pojmove i stvari treba maksimalno prilagoditi situaciji u kojoj se nalazimo i potruditi se da ta informacija bude tumačena kako treba", napomenuo je seizmolog.
Seizmički hazard
"Pojam seizmičkog hazarda, mislim da se kod nas prevodi kao seizmička opasnost. U novije vrijeme mi seizmolozi izražavamo to u jedinicama akceleracije, ali odnosi se na maksimalnu jačinu potresa, u smislu na kojem području su mogući najjači potresi ili u drugom smjeru na promatranom području koje nas zanima kako jake potrese možemo očekivati. To se izražava u vrijednostima iznosa akceleracije, maksimalno moguće očekivanje akceleracije, trešnje tla na nekom području kroz neki povratni period. Najjednostavnije rečeno definiramo neko promatrano vrijeme. To se koristi u gradnji, pogotovo kad se rade neke bitne građevine onda moramo reći da li nas zanima period od 100 godina, period od 200 godina, koliko god planiramo da bi nam recimo neka hidroelektrana trebala biti u dobu eksploatacije i da nas u tom vremenu ne zadesi potres određen jačine, a još preciznije rečeno da budemo sigurni, barem s velikom količinom vjerojatnosti da u tom vremenu neće biti premašena vrijednost ove maksimalno definirane vrijednosti iznosa akceleracije potresa", objasnio je Kuk.
"To je zapravo neka opasnost, ali gledajući samo opasnost od jakog potresa", dodao je.
"Drugi pojam koji se na to nadovezuje se naziva seizmički rizik. U taj pojam dolazi ono što slijedi nakon toga, kada vi za neko područje definirate koliko je tu moguć jači potres. Onda da bi mi usporedili koliko je to područje sad opasnije nego drugo. Tu sad moramo i dodati koliko imamo stanovnika, recimo u Zagrebu, kolika je gustoća populacije, gustoća izgradnje...kada to sve uzmemo u obzir u taj model onda dobijemo taj rizik", kazao je.
Potresi na Banovini i u Zagrebu
"S preciznim satelitskim mjerenjima određuje se pomak tla na površini zemlje, i površina zemlje i prije potresa, mi se trudimo odrediti sile napetosti koje djeluju, Kada bi se mogla izračunati ta napetost i kad bi se mogli izraziti i nekako izmjeriti onda bi znali gdje se stvorila najveća napetost i gdje se akumulira najveća energija, dakako to je najveća vjerojatnost da će nastati potres na tom dijelu. Iz svega toga oni su u ovom radu koji nije rad bavili međusobnim utjecajem potresa na Banovini i pokušavaju definirati vezu i da li ona postoji i u kolikoj mjeri sa serijom zagrebačkih potresa. Promatrajući cijele zone rasjeda i medvedničko i sklop na Banovini. To su novi modeli, moderni ali to nije prihvaćeni standardiziran način da bi se tim pristupom definiralo da sad to vrijedi kao pravilo. Razgovaramo o jednom znanstveno istraživačkom radu koji se još odvija. Oni su izračunali pristupom koji su koristili da je trenutno na tom području vjerojatnost pojave jakog potresa, jednake jačine kao što je ovaj bio. Navedeno je da je to tri puta veća vrijednost vjerojatnosti nastanka toga događaja nego što je standardna na tom prostoru", kazao je Kuk.
Video: Majske Poljane: U trenutku potresa bio na tavanu, spasio sina i punicu
"No ni taj model ne daje neku vjerojatnost. Niti jedan seizmolog neće tvrditi tu se neće dogoditi više tako jaki potres, mi to ne možemo reći niti itko na svijetu može, ali mi kažemo da imamo razloga vjerovati da je to tako, a iza stoji sve ovo. modeli i pristupi kako se radi i na koji način se dolazi do toga", rekao je Kuk.
Smanjivanje seizmičke opasnosti i kvaliteta gradnje
"Gradnja je ono na što imamo potpunu kontrolu i utjecaj. Ako smo svjesni da živimo na područjima gdje se odgađaju potresi ovih jačina, sada barem ne moramo nikoga uvjeravati da je to realno, mi smo dužni to reći to je naša struka. Vidjeli smo, U Zagrebu dio koji je stradao i nije stradao vidjelo se da građevine koje su kvalitetno, protupotresno građene nisu pretrpjele značajnija oštećenja, neke nisu gotovo nikakve. Ako se toga pridržavamo nema šteta. Na toj osnovi žive moderne zemlje koje imaju potrese neusporedivo češće i jače nego mi. Jedna novinska agencija iz Čilea me pitala kako to da je takva potres izazvao tolike štete, ljudske žrtve. Njima je potres magnitude 6 nešto što oni ovako podnesu kao mi 3, 4. Nažalost na području cijele države i okolice gradnja je loša, stara, većina je od cigla. Veziva su već toliko stara da su izgubila svoja svojstva, a građevine od cigle ionako nisu protupotresne. Gradnja mora biti čvrsta i elastična. Kada dođe do potresa, kada se tlo zatrese, zatrest će se i zgrada. Ako se ona jače zatrese, te cigle se raspadnu i zgrada se uruši. Zato se danas koristi armirano betonske konstrukcije. Može doći do nekih pukotina, to je normalno. žbuke malo boje. Norma je da zgrada izdrži potres bez nekih strukturnih oštećenja", rekao je Kuk.
Ne razumijem se u građevinu,ali mi pada na pamet ono što sam vidio u Americi:cijele ulice izgrađene od montažnih drvenih kuća....Dali bi to bilo rješenje za ovo trusno područje?Znam da takav tip gradnje u Europi ne postoji,vjerojatno nema ni takvog građevinskog materijala,ali možda bi trebalo poraditi u tom smjeru.....