Potrošili 115, a zaradili 83 mlrd. kuna

Željeno dugoročno rješenje za posrnulo pulsko brodogradilište Vlada na ovotjednoj sjednici u Puli nije ponudila. Premijer je tek iznio tri moguća scenarija iz kojih proizlazi kako se u Uljanik grupi zapravo može dogoditi bilo što i da, unatoč deklariranoj predanosti očuvanju brodogradnje u Puli i Rijeci, Vlada ne može jamčiti da će uspjeti spasiti Uljanik.

Mali ili nikakav učinak

Jedino konkretno što se na sjednici moglo čuti i vidjeti bila je prezentacija o stanju hrvatske brodogradnje koju je iznio direktor Hrvatske brodogradnje – Jadranbrod Siniša Ostojić, a koja je pokazala brojke koje nisu laskave ni za jedno hrvatsko brodogradilište. On je ukratko prikazao kako se mijenjalo stanje u hrvatskim brodogradilištima sve od 1992., otkada je u hrvatskim brodogradilištima i kooperantskim tvrtkama izgubljeno između 60 i 70 posto radnih mjesta pa ona danas zapošljavaju 7500 radnika i 2500 kooperanata.

>> Prosvjed radnika Uljanika u Puli

Video: Duško Marušić/PIXSELL Pogledajte video prosvjeda radnika Uljanika:

Pad proizvodnje konstanta je od 2008. godine, a situaciju su dodatno zakomplicirali i procesi restrukturiranja. Iz onoga što se moglo čuti na sjednici u Puli, iz Vlade poručuju kako su dosadašnji modeli restrukturiranja brodogradilišta dali mali ili nikakav učinak i da rješenje za Uljanik mora biti potpuno drukčije. Čulo se tako da je trošak izrade svih brodova izrađenih od samostalnosti u Hrvatskoj 115 milijarde kuna, a istodobno su uprihodovane 83 milijarde. Država je istodobno brodogradilištima pomogla s ukupno 31,7 milijardi kuna, što znači da su svaka četvrtu kunu prihoda hrvatskih brodogradilišta platili porezni obveznici. U knjigama narudžbi hrvatskih brodogradilišta danas su 34 plovna objekta, vrijednosti 1,3 milijarde dolara i isporukom u sljedeće tri godine, no ove se godine očekuje isporuka tek dva broda.

Ostojić je u izvješću upozorio i kako kriza u Uljaniku prijeti aktivacijom državnih jamstava i narušavanjem makroekonomske stabilnosti. Država je davala jamstva svim hrvatskim brodogradilištima, no najveća je izloženost upravo prema Uljanik grupi i to 656 milijuna dolara, od čega na riječko brodogradilište otpadaju 33 milijuna.

Posljednje takvo jamstvo dano je u siječnju, za sanacijski kredit Uljaniku, a ministar financija Zdravko Marić upozorava da ovih dana nakon dva prolongata na naplatu stiže tih 96 milijuna eura, odnosno 716 milijuna kuna te da bi jamstvo koje je država dala Uljaniku moglo biti aktivirano, što je potencijalna opasnost za državne financije.

Kriva procjena za Uljanik

Ipak, treba napomenuti kako je pulsko brodogradilište jedino koje država nije restrukturirala, jer je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja uoči ulaska Hrvatske u EU procijenila da Uljanik nije u poteškoćama i da mu restrukturiranje ne treba. Ostala su brodogradilišta restrukturirana u vrijeme Milanovićeve Vlade.

Riječkom 3. maju pritom je isplaćeno ukupno 847 milijuna kuna državne potpore, a odobrena su im jamstva od 195 milijuna kuna, od čega je iskorišteno 37 milijuna. Brodotrogiru je isplaćeno 380 milijuna kuna, odobrena su im jamstva od 20 milijuna kuna, a iskoristili su 12 milijuna. Brodosplitu je, pak, isplaćeno nešto više od 1,5 milijardi kuna državne potpore, a Vlada im je odobrila jamstva od 222 milijuna kuna, od čega su iskoristili tek 89 milijuna, stoji u izvješću direktora Hrvatske brodogradnje. Ostojić u prezentaciji brodogradilištima spočitava slabu iskorištenost ugovornog potencijala, budući da im je Vlada odobrila ukupno 437 milijuna kuna jamstava, a ona su iskoristila svega 138 milijuna kuna, što je oko 32 posto ukupno odobrenih jamstava.

>> Radnici Uljanika i 3. maja su prosvjedovali i u Zagrebu

Video: Tea Romić Prosvjed radnika Uljanika i 3. Maja