Posljednjih je godina u Zagrebu potrošnja kokaina porasla za 300 posto, a kokain je na svakom koraku. Tako tvrde novinar Vilim Cvok i dr. Ivan Ćelić, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče, autori knjige "Hrvatska u kokainskom ruletu smrti".
"Upravo iz Južne Amerike krijumčarskim kanalima kokain pristiže i na ove naše prostore. Ulog je velik, zarada krijumčara još veća. Hrvati sudjeluju kao mule, odu u Latinsku Ameriku, progutaju kilogram dva kokaina umotan u kondome i donesu to u Hrvatsku. Onda se to onda razbija i miješa. Kilogram kokaina u Latinskoj Americi košta od 3 do 4 tisuće eura, a kad dođe u Europu cijena mu raste na 35 tisuća bez miješanja punilima. Dodatno miješanje diže cijenu na 45 do 50 tisuća eura", objašnjava Cvok za emisiju Puls HRT-a.
"Nekad najskuplja droga, dostupna samo bogatima, danas je postala omiljena među mnogim Europljanima, ali i Hrvatima", kaže dr. Ivan Čelić dodajući kako su razlog vremena u kojima živimo, velika očekivanja koja stavljamo pred sebe, želja za uspjehom.
"U tom kontekstu možemo govoriti da neki uspješni ljudi žele biti još uspješniji. Liječnici, odvjetnici, menadžeri, neki od njih koriste kokain da bi imali veću koncentraciju. Međutim, kako raste tolerancija i količina konzumacije, moraju potražiti stručnu pomoć. Postoje ljudi koji konzumiraju i do 5 grama kokaina dnevno", kaže dr. Ivan Ćelić.
Stručna pomoć bila je potrebna Željki Jakopčević koja je zbog problema s drogom provela šest godina u španjolskoj komuni. Zna kako kokain utječe na ljude pa danas radi s onima kojima je potrebna pomoć.
"Kao društvo smo dosta ubrzani i ovaj stil života treba ispratiti. Želimo svi postići više - ubrzati se. Razvoj ove tehnologije i ja i sama jako teško pratim, a ne znam kako društvo u cjelini. Taj kokain koji daje nekakvo samopouzdanje i na prvu - sve uspijevaš, sve možeš - velika je prevara. To zadovoljstvo kojem težimo na kokainu je na prvu, odjednom, jako veliko. Ali onda iz tog jednog velikog plusa, spuštamo se u veliki minus. Drugi vremenski period je potreban da dosegnemo samog sebe iz kojeg smo krenuli", poručuje.
"Dileri su svuda, svaki kvart ima jednog većeg i par manjih dilera. U Zagrebu se po nekim nalazima godišnje potroši 50 kg kokaina", kaže Vilim Cvok.
"Kokain djeluje na kognitivne funkcije i kod konzumenta stvara privid da on kontrolira svoju ovisnost, odnosno uvjerenje da i nije ovisnik. Za razliku od, primjerice, heroina, fizička je ovisnost gotovo zanemariva, ali stvara se psihička. Liječenje je specifično jer ne postoje zamjenski lijekovi koji pomažu u terapiji. Uglavnom se sve svodi na razne psihoterapijske postupke", naglašava Čelić.
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama nedavno je proveo istraživanje koje je pokazalo da je u prva tri mjeseca pandemije u Europi pala konzumacija droga, među ostalim i kokaina. Kao glavni razlozi navedeni su zatvaranje noćnih klubova, poticanje ostanka u kući i otežana prodaja droge na ulicama.