Afera Vila Harmony: Vrhovni sud odbio žalbe okrivljenika da se izdvoje neki dokazi

Vrhovni sud odbio je žalbe četvero okrivljenika u tzv. aferi Vila Harmony te je potvrdio odluku Županijskog suda u Splitu, koji je odbio njihove zahtjeve da se iz spisa kao nezakoniti izdvoje neki dokazi. Konkretnije, obrane, među kojima su i obrane  optuženih Zorana Sikirice i  Željka Korice  tražile su da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje nalozi suca istrage za primjenu posebnih dokaznih radnji i svih ostalih dokaza proizašlih iz tih naloga, zapisnika o ispitivanju svjedoka, razne dokumentacije te vještačenja vještaka za graditeljstvo.

USKOK Josipa Bienenfelda, načelnika Samostalnog sektora za pravne poslove u Ministarstvu graditeljstva, Željka Koricu, bivšeg inspektora u Ministarstvu graditeljstva,  Borislava Bašića, prokurista splitske tvrtke Špinut, Zorana Sikiricu, člana uprave tvrtke Špinut te još nekoliko osoba  tereti za niz koruptivnih djela, koja uključuju i primanje mita. Počinjenje djela  veže se uz legalizaciju 55 metara četvornih Vile Harmony na splitskim Bačvicama. Prema optužnici, Bienenfeld se tereti da je posredstvom Korice, a na traženje Bašića i Sikirice, od 18. ožujka do 15. travnja 2019. u Splitu i Zagrebu od Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo grada Splita tražio ishođenje izmjene i dopune građevinske dozvole izdane trgovačkom društvu kao investitoru izgradnje hotela. Sikirica je od Korice zatražio posredovanje kako bi kako bi ministarstvo splitskoj tvrtki izdalo mišljenje temeljem kojeg se ne bi rušila etaža hotela.

Korica je potom dogovorio sastanak u Zagrebu na kojem su prisustvovala prva trojica optuženih, ubrzo je splitska tvrtka dobila mišljenje podobno za ishođenje izmjene i dopune građevinske dozvole za što je Bienenfeldu plaćeno 660 eura. Ubrzo je splitska tvrtka zatražila i dobila građevinsku dozvolu za izgradnju hotela veće površine u čemu su im pomogli ostali optuženi.

Tijekom istrage optuženici su tajno praćeni i prisluškivani, a tijekom uhićenja su im pretraženi stanovi i poslovni prostori. U optužnici su ti dokazi navedeni, a kao dokazi navedeni i daktiloskopsko i građevinsko vještačenje.  Pretrage i prisluškivanja napravljena su po nalogu suca istrage, a obrana je smatra da je riječ o nezakonitim dokazima, s čime se ni Županijski sud u Splitu ni Vrhovni sud nisu složili.

- Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da svi nalozi suca istrage u spisu, a kojima je određeno provođenje posebnih dokaznih radnji, zadovoljavaju standarde postavljene za dopuštenost miješanja države u temeljna prava i slobode pojedinca. Posebne dokazne radnje su posebna vrsta izvidnih radnji. Provode se u fazi izvida kaznenih djela kada postoji razina vjerojatnosti „osnove sumnje“ da je neko djelo počinjeno. Uloga suca istrage u toj fazi postupka je kontrolirati zakonitost u provođenju mjera prema okrivljenicima... Svi nalozi sadržavaju potrebne podatke i konkretizirano obrazloženje svih zakonskih pretpostavki za njihovu primjenu te ocjenu postojanja osnove sumnje. Razlozi koji su iznijeti u obrazloženju svakog naloga jasno upućuju da je miješanje u ostvarivanje temeljnih prava pojedinca bilo nužno i u skladu sa zakonom i da posebne dokazne radnje nisu naložene nemarno, neregularno ili bez potrebnog razmatranja.  

Prvostupanjski je sud pravilno utvrdio i obrazložio da provođenje posebnih dokaznih radnji u ovom postupku nije provedeno uz povrede koje Zakon o kaznenom postupku predviđa kao nezakonito postupanje niti je riječ o dokazima za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza. Stoga nije bilo razloga da se ti nalozi i dokazi koji su iz njih proizašli izdvoje iz spisa kao nezakoniti dokazi jer su valjano i zakonito pribavljeni dokazi na kojima se može temeljiti sudska odluka.  Vrhovni sud također smatra da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da je građevinsko vještačenje provedeno sukladno nalogu ovlaštenog tijela i po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo. Stoga nije bilo razloga da se izdvoji kao nezakoniti dokaz jer ne predstavlja nezakoniti dokaz. Ocjena o prihvatljivosti i vjerodostojnosti tako izrađenog vještačenja ne razmatra se u okviru instituta nezakonitosti dokaza - navedeno je  u obrazloženju odluke Vrhovnog suda.