Potvrđena podjela Bosne i Hercegovine

Hrvati, Srbi i Bošnjaci još su jednom mjesecima pregovarali o budućnosti Bosne i Hercegovine. Pregovore su počeli prošle godine u Bruxellesu, nastavili su ih potkraj 2005. u Washingtonu, a završili ovih dana u Sarajevu. Jesu li pritom što kvalitetno i dogovorili, ovisi iz kojeg se kuta gleda hrvatskog, srpskog ili bošnjačkog.

Pregovarači su otpočetka bili na potpuno različitim pozicijama. S jednom temeljnom razlikom politički predstavnici Hrvata i Srba nisu prikrivali otvoreno zastupanje interesa svojih naroda. Bošnjački su predstavnici to radili drukčije, prikrivajući svoje nacionalne ciljeve pod plaštem interesa države. Stoga, kad su oni govorili o ukidanju entiteta, prije svega su računali na vlastitu brojčanu dominaciju u budućnosti. No kad su o tome govorili Hrvati, jasno je da su se time željeli zaštititi od štetnog utjecaja entitetskog glasovanja.

Ukidanje entiteta ipak nije prošlo jer takvu podjelu zasad bezrezervno podupire SAD. Nije prošla ni druga hrvatska opcija, odnosno čežnja još od daytonske nepravde formiranje trećeg entiteta. Ovdje su pak hrvatski saveznici bili Srbi jer su u tome vidjeli jamstvo opstanka Republike Srpske. No ipak je sve ostalo po starome, s time da je sada svima jasno kako se entitetske granice zapravo učvršćuju.

Razlaz saveznika
Sam tijek pregovora ponudio je neka "nemoguća" savezništva, ali i produbio raskole unutar nekih stranaka i naroda. Kod Bošnjaka je razvrgnuto veliko savezništvo između SDA i Silajdžićeve Stranke za BiH koja se povukla usred pregovora. U toj stranci danas ističu kako su ostvarenim sporazumom sedam drugih stranaka stvorene osnove za pripajanje entiteta susjednim državama.

Ovo je praktična legalizacija države Republike Srpske unutar države BiH. Da je Milošević živ, bio bi ponosan na Sulejmana Tihića i Zlatka Lagumdžiju što su dovršili njegov projekt ističe predsjednik Stranke za BiH Safet Halilović. Njegova stranka nije samo napustila pregovore nego je zajedno s kontroverznom Bosanskom strankom Mirnesa Ajanovića i Socijaldemokratskom unijom, inače otpadnicima iz Lagumdžijina SDP-a, osnovala Patriotski blok stranaka.

Taj blok tvrdi kako će u parlamentarnoj proceduri onemogućiti provedbu sporazuma koji su nazvali izdajom BiH. Naime, od 42 zastupnika u državnome parlamentu, dovoljno je da ih 15 bude protiv pa da izglasavanje ustavnih promjena propadne. Kako ovaj blok nema dovoljan broj ruku, snažno se oslanja na zastupnike HDZ-a.

I biskupi protiv
Hadezeovci, naime, premda je njihov predsjednik Dragan Čović parafirao sporazum, kažu kako neće glasovati za njega. Čović i njegovi zastupnici funkcioniraju tako da se čini kako uopće ne pripadaju istoj stranci. Dok Čović obrazlaže kako je sporazum prvi korak u racionalizaciji ustavnog uređenja BiH, njegovi ga stranački oponenti napadaju. Pogotovu je žestoko reagirao predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u državnom parlamentu Ivan Madunić.

Čovićev potpis na sporazum smatra politički iznuđenim. Njemu će omogućiti oprost grijeha za koje je optužen, a Hrvate dovesti u katastrofalnu ustavnopravnu poziciju. S time se slažu i biskupi, koji također pozivaju da se sporazum ne provede u parlamentarnoj proceduri. Cijelu ovu situaciju, iz neutralne pozicije, ovako komentira Krešimir Zubak, koji je svojedobno napustio pregovore u Daytonu: Ne bih potpisao ovaj sporazum iako on ima i dobrih strana.

Dobro je što su napokon utvrđene ovlasti države, ali i što će pregovori biti nastavljeni nakon listopadskih izbora. Loše je to što je zadržano entitetsko glasovanje, ograničena uloga Doma naroda i omogućeno Vijeću ministara da donosi zakone drukčije nego dosad. Na koncu je i ponižavajuće za Hrvate da predsjednik najjače stranke potpisuje nešto što njegovi zastupnici neće podržati kaže Zubak.

Jedinstveni Srbi
Srbi se, pak, nisu sukobljavali. Oni su cijelo vrijeme jedinstveni u politici nepopuštanja prema mogućem ukidanju entiteta. U tome su jednako suglasni i desničarski SDS i navodno lijevi SNSD Milorada Dodika. Upravo su lideri njihovih stranaka doslovce cvjetali nakon što su predstavnici svih sedam stranaka uključenih u pregovore stavili potpise na sporazum.

U trenutku kad je njezin idejni tvorac Slobodan Milošević pokapan, baš u tu je subotu njegova etnički očišćena tvorevina Republika Srpska gotovo definitivno opstala. Opstala jer su u tu subotu lideri sedam stranaka iz BiH to potpisali.

- Proširene su i utvrđene djelatnosti države, pa Srbi više neće biti u mogućnosti blokirati njezino funkcioniranje.
- Promijenjena je i ograničena uloga Doma naroda, koji više neće kvalitetno moći štititi vitalne nacionalne interese.
- Vijeće ministara, odnosno državna vlada, neće donositi odluke kao dosad konsenzusom, dovoljna će biti većina.
- Članovi Predsjedništva ne biraju se više izravno, nego kroz Vijeće naroda i parlament. Biraju se predsjednik i dva dopredsjednika, iz svakog od tri naroda po jedan, te iz svakog entiteta najmanje jedan.
- Dogovoreni su nastavci pregovora nakon listopadskih izbora, kad će se voditi rasprava o strukturi države.