Povećanje plaća upitno, uvodi se jednostavni porez na nekretnine

Na pitanje što će biti s promjenama u sustavu poreza na dohodak i kad će doći do povećanja plaća, sve se češće kao odgovor spominju poprilično tijesni rokovi zbog kojih smanjenje poreznog opterećenja na plaće možda neće početi od 2017. – Vidjet ćemo. Rokovi su zaista kratki – rekao nam je jučer ministar financija Zdravko Marić. Njegovo je Ministarstvo počelo s pripremama za izradu proračuna za iduću godinu, no još je zatvoren kad su u pitanju porezne promjene.

Posve nov zakon

– Završavamo i brusimo detalje. Sve ovisi o formiranju Vlade – kazao je Marić. Stručnjaci koji su pripremili analizu poreznog sustava govore, međutim, da Marić nema glavobolju samo zbog vremenskog tjesnaca, glavni je problem novac. No njihovo je mišljenje da ne treba ići na kozmetičke promjene, nego bi trebalo pripremiti posve novi zakon o porezu na dohodak jer je sadašnji opterećen nizom izuzetaka i nelogičnosti. Povećanje neoporeziva dijela dohotka na 3750 kuna, s rastegnutom poreznom osnovicom prema 20.000 kuna za najveću stopu poreza na dohodak i spuštanje te stope na 36 posto, stajalo bi državu tri do četiri milijarde kuna! Državni proračun nema toliko prostora za porezno rasterećenje bude li se Marić držao plana o spuštanju deficita na dva posto. Povrh toga, pred Vladom su i razgovori sa sindikatima javnog sektora o njihovoj povišici.

U ovotjednom izvještaju o dosadašnjem radu, Vlada na odlasku nijednom riječju nije spomenula pripreme vezane uz oporezivanja plaća, ali je zato detaljno objasnila kako teku pripreme za uvođenje poreza na nekretnine. Željko Lovrinčević, jedan od ekonomista koji je član Marićeve radne skupine, kaže da rasterećenje plaća treba ići paralelno s uvođenjem poreza na imovinu. Ako bi ono išlo prije, trebale bi ga pratiti i promjene u sustavu olakšica jer proračun nije u poziciji da ostane bez tri-četiri milijarde kuna. Povećanjem neoporezivog dohotka na 3750 kuna prosječne bi plaće porasle 300-tinjak kuna. Velika su očekivanja i u stručnim krugovima zbog nisko postavljene granice na koju se primjenjuje najveća stopa poreza na dohodak od 40 posto.

Rasterećenje plaća

Godišnje se od komunalne naknade u budžete jedinica lokalne samouprave sliju oko dvije milijarde kuna. Vlada računa da bi nakon 2018. mogla naplatiti 300 milijuna kuna više, i to ne toliko od povećanih komunalnih naknada nego od oporezivanja građevinskog zemljišta. Simulacije pokazuju da bi za stan od 70-ak kvadrata u Zagrebu sagrađen 1980. jednostavni porez bio 50-ak kuna mjesečno, slično kao i komunalna naknada sada. Nakon što zakon stupi na snagu, porezna uprava i lokalne vlasti imaju godinu dana da u vrijednost budućeg jednostavnog poreza uključe starost i kvalitetu nekretnine, a ne samo broj kvadrata kao što je to slučaj s komunalnom naknadom. Od 2018. bi se i porez na kuće za odmor (sada 5-15 kuna po kvadratu) utopio u jednostavni porez. Dvije godine kasnije počelo bi pravo oporezivanje nekretnina prema tržišnoj vrijednosti. Smanjenje poreza na dobit ne traži takve pripreme kao smanjenje poreza na plaće, dijelom i stoga što je dohodak prihod lokalnih jedinica na koje je dodatno udario i Most kroz svoja dva ultimativna zahtjeva – da se ukine porez na tvrtke te da se ograniče izdaci za plaće zaposlenih. Lokalne bi se jedinice lakše odrekle poreza na tvrtke nego dijela prihoda od poreza na dohodak jer im dohodak godišnje donosi oko 11 milijardi kuna, a porez na ime tvrtke samo 130 milijuna kuna! Da stvar bude intrigantnija, porez na ime tvrtke je, prema izračunu Udruge gradova, najveći u Metkoviću i donosi im 3,5 posto ukupnih prihoda, dok se kod drugih lokalnih jedinica mjeri u promilima ili je ispod 1%. Primjerice, Zagreb godišnje naplati samo 12 milijuna kuna poreza na ime tvrtke.

>> Radnik s prosječnom plaćom dobio bi 300 kn više, a menadžer oko 2000 ako mu je plaća oko 15 tisuća kn

>> Pripremio sam sve da porezna reforma počne od Nove godine. PDV ćemo smanjiti za jedan postotni bod, za struju i više