Je li „probijanje imuniteta” znak da je zakazalo cjepivo?
Ne. Ali nijedno cjepivo ne nudi stopostotnu zaštitu. Institut Robert Koch izračunao je da je u starosnoj dobi između 18 i 59 godina u posljednjih devet mjeseci efikasnost cjepiva iznosila 83 posto. Za starije od 60 godina ta efikasnost je 82 posto. Zaštita od težih oblika bolesti koji bi zahtijevali liječenje na odjelu intenzivne njege jest 95 odnosno 93 posto.
Zaštita cijepljenjem zavisi i od vremena cijepljenja odnosno od toga koliko je vremena od druge doze prošlo.
„Mi još nemamo osobe koje su cijepljene prije više od jedne godine. Zato ne možemo reći koliko traje zaštita”, kaže Christina Falk, predsjednica Njemačkog društva za imunologiju (DGfI). Ali dodaje da je već poznato da se broj antitijela donekle smanjuje nakon šest do devet mjeseci.
„To me ne bi brinulo da nema delta-soja, koji je znatno zarazniji od prethodnih sojeva”, rekla je ona. „Kada obrana nastala cijepljenjem više nije dovoljno djelotvorna, onda virus może probiti tu obrambenu liniju, ući u stanicu i izazvati infekciju”, kaže ona. „To je onda probijanje imuniteta.“
Ipak, ostaje zaštita od težih oblika bolesti. Institut Robert Koch navodi da je samo 0,56 posto pacijenata od 67.661 identificiranog probijanja imuniteta stiglo na odjel za intenzivnu njegu. Smrtnost kod tih pacijenata iznosi 1,06 posto.
Institut Robert Koch navodi da je od 722 osobe, koje su oboljele usprkos cijepljenju i umrle, njih 75 posto bilo starije od 80 godina. To znači i da je četvrtina cijepljenih umrlih – mlađa od 80 godina, piše DW.
Je li porastao broj „probijanja imuniteta“?
Da. Prema službenim podacima Instituta Robert Koch, u tjednu od 27. rujna do 3. listopada registrirano je 8224 novih slučajeva „probijanja imuniteta" u starosnoj dobi između 18 i 59 godina. U odnosu na ukupno razdoblje od početka cijepljenja, to je porast od 7,2 posto.
A ako se u obzir uzmu samo posljednja četiri tjedna, taj porast je znatno veći – 28,4 posto. Broj pacijenata s težom kliničkom slikom porastao je za 7,7 posto u posljednja četiri tjedna.
I u grupi pacijenata starijih od 60 godina porast je također evidentan. Slučajevi probijanja imuniteta su porasli za 10,1 posto od početka godine, ali taj postotak je veći u posljednja četiri tjedna i iznosi čak – 52,6 posto.
Za Institut Robert Koch taj je porast očekivan jer je više ljudi cijepljeno, a virus se još uvijek širi, pa je veća statistička vjerojatnost da cijepljene osobe dođu u kontakt s virusom.
Jesu li necijepljeni odgovorni za probijanje imuniteta
Ne. Ali ponašanje ljudi bitno utječe na tok pandemije i na opterećenje nacionalnih zdravstvenih sustava. Službene statistike kažu da na bolničko liječenje trenutačno moraju skoro isključivo necijepljene osobe starije od 60 godina, a da je mali broj cijepljenih koji su u istoj situaciji također iż te starosne grupe.
Ako jesen donese rast broja zaraženih, to će biti uglavnom necijepljene osobe. Ali Christina Falk upozorava da se i cijepljene osobe mogu lakše zaraziti jer više virusa cirkulira u populaciji, piše DW.
Do koje mjere s vremenom opada zaštita?
Zaštita ostvarena cijepljenjem ne mijenja se na isti način kod svih ljudi. Postoji više uzroka opadanja imuniteta nakon cijepljenja.To zavisi od starosti, preležanih i aktualnih bolesti, intervala između primljenih doza i od samog cjepiva.
Imunitet opada brže kod najstarijih osoba, pacijenata koji boluju od raka i pacijenata koji iza sebe imaju presađivanje organa.
Zato je Stalna komisija za cijepljenje u Njemačkoj (STIKO) preporučila 7. listopada osobama starijima od 70 godina da prime i treću dozu cjepiva. Osoblju u staračkim domovima, institucijama za njegu starih i nemoćnih osoba, kao i osoblju u bolnicama bit će također ponuđena treća doza.
Vremenski razmak između prve i druge doze također je faktor efikasnosti cjepiva.
Christina Falk objašnjava da je „efekt pamćenja kod BioNTecha bolji nakon 42 dana nego nakon 21 dana". Prema njoj je druga doza izuzetno značajna za obrazovanje imunološkog pamćenja. „Zaštita se bazira na toj memoriji.”
Ona navodi i da je puno bolji vremenski razmak između dvije doze Pfizer/BioNTecha šest umjesto tri tjedna, a kod Astre bolje 12 umjesto 6 tjedana.
S jedne strane naslovi da se ljudi cijepe, a sa druge naslovi da se povećava broj teško oboljelih koji su se cijepili. Što bi se reklo, ne znaju jel' da kake il' da piške. Ali jedno je sigurno, a to je da netko debelo zarađuje na svemu tome, a to nisu samo farmaceutske tvrtke. One su u cijeloj ovoj priči zapravo na samoj margini, dok su u početku kupile vrhnje. Val je krenuo, a na njemu "jašu" svi koji mogu. Inflacija, poskupljenje goriva, struje, plina... Tu se daleko više para vrti nego na samoj vakcini.