1946.
U govoru na sveučilištu u Zürichu Winston Churchill poziva na stvaranje “neke vrste Sjedinjenih Europskih Država”
1951.
Pariškim ugovorom utemeljena je Europska zajednica za ugljen i čelik (EZUČ). Pristupile su joj Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska. Velika Britanija je također pozvana u članstvo, ali ga odbija
1957.
Rimskim ugovorom utemeljena je Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom)
1958.
Prva sjednica Europske parlamentarne skupštine održana je u Strasbourgu. Robert Schuman, francuski ministar vanjskih poslova, izabran za predsjednika skupštine
1961.
Velika Britanija predaje zahtjev za pristupanje Zajednici
1963.
Francuski predsjednik Charles de Gaulle izražava sumnju u političku volju Velike Britanije za ulazak u Zajednicu i Francuska blokira njezino članstvo
1965.
U Bruxellesu potpisan ugovor koji spaja izvršna tijela triju zajednica (EZUČ, EEZ, Euratom) u jednu institucionalnu strukturu u kojoj postoje Komisija i Vijeće Europske ekonomske zajednice
1973.
Velika Britanija, Danska i Irska ulaze u Europsku zajednicu
1978.
Europsko vijeće uspostavlja Europski monetarni sustav utemeljen na Europskoj valutnoj jedinici (ECU). Sustavu pristupaju sve zemlje EEZ osim Velike Britanije
1979.
Prvi neposredni izbori za Europski parlament
1980.
Sporazum o ekonomskoj i trgovinskoj suradnji između EEZ i SFRJ liberalizira trgovinsku razmjenu industrijskih i poljoprivrednih proizvoda. Od 1980. do 1991. SFRJ i EEZ potpisale su tri financijska protokola, od kojih je drugim osiguran novac za gradnju autoceste Zagreb - Beograd
1986.
Potpisuje se ugovor o stvaranju jedinstvenog tržišta do 1992., dogovara se službeni izgled europske zastave koja u svibnju prvi put vijori ispred zgrade Europske komisije u Bruxellesu
1991.
8. studenoga, mjesec dana nakon što Republika Hrvatska raskida sve državnopravne veze sa SFRJ, Europsko vijeće suspendira Sporazum o trgovini i suradnji sa SFRJ i uvodi sankcije. Unutar EEZ stvara se sukob mišljenja zbog mogućeg priznanja Hrvatske, ponajprije između Bonna, koji se zalaže za što brže priznanje, i Londona, koji je protiv priznanja ili ga želi što kasnije
1992.
15. siječnja Hrvatsku je priznalo svih 12 tadašnjih članica Europske zajednice. U veljači je sporazumom iz Maastrichta proglašena Europska unija i pokrenuto je stvaranje eura kao zajedničke valute
1993.
Jedinstveno europsko tržište stupa na snagu
1995.
Stupa na snagu Schengenski sporazum koji ukida granične prijelaze između Belgije, Francuske, Njemačke, Luksemburga, Portugala i Španjolske. Hrvatska i EU počinju pregovore o Sporazumu o suradnji, Hrvatska dobiva pristup programu tehničke i financijske pomoći EU pod nazivom Phare, ali zbog akcije Oluja EU odlučuje zamrznuti Phare za Hrvatsku i suspendirati Sporazum o suradnji
1997.
Amsterdamskim sporazumom počinje se uvoditi zajednička vanjska i sigurnosna politika EU
2000.
Europsko vijeće prvi put zasjeda izvan granica EU, u Zagrebu. Zagrebački summit je prekretnica u odnosima između država nastalih raspadom SFRJ i EU. Hrvatska na njemu ponovo započinje pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, koji je potpisan godinu kasnije
2001.
Potpisan Ugovor iz Nice koji reformira institucionalnu strukturu EU i omogućuje proširenje na istok. Irci na referendumu glasuju protiv Ugovora iz Nice
2002.
Euro postaje službena valuta u 12 država EU. Na drugom referendumu, Irci prihvaćaju Ugovor iz Nice
2003.
Tijekom grčkog predsjedanja Unijom Hrvatska u Ateni podnosi zahtjev za članstvo u EU
2004.
Deset zemalja postalo je novim članicama EU, što je najveće proširenje dosad. Lideri zemalja EU potpisuju sporazum koji prvi put uvodi Ustav EU. Hrvatska dobiva status kandidata i, potkraj godine, uvjetni datum početka pregovora
2005.
Hrvatska u ožujku ne otvara pregovore na dan koji joj je određen kao uvjetovani datum jer EU smatra da nije dokazana puna suradnja s Haaškim sudom, ali otvara pregovore nešto kasnije, u listopadu
2007.
Bugarska i Rumunjska ulaze u EU. Umjesto propalog Ustava EU, potpisuje se Lisabonski ugovor
2008.
Slovenija blokira pregovore o članstvu Hrvatske u EU zbog spora oko Piranskog zaljeva. Pregovori su odblokirani nakon sporazuma Pahor – Kosor 2009. kojim se odluka o razgraničenju prepušta Arbitražnom sudu
2009.
Održani izbori za Europski parlament, najveći transnacionalni izbori u povijesti. Izabrano je 736 eurozastupnika
2011.
Hrvatska završila pregovore o članstvu i potpisala ugovor o pristupanju Europskoj uniji. Noć uoči potpisivanja pristupnog ugovora, na Europskom vijeću dogovorena fiskalna unija, jedan od novih mehanizama kojima se EU pokušava reformirati kako bi se izvukla iz krize
2012.
Slovenija blokira ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora i traži od Hrvatske da povuče tužbe za naplatu prenesene štednje iz Ljubljanske banke. Pat pozicija rješava se potpisivanjem sporazuma u ožujku 2013. godine
2013.
Britanski premijer Cameron najavljuje do kraja 2017. referendum o izlasku Britanije iz EU, a do tada će se boriti za veliku reformu čitave Unije. Letonija podnosi zahtjev za ulazak u eurozonu. Nezaposlenost u eurozoni na rekordnoj je razini. Njemačka postaje zadnja država koja ratificira hrvatski pristupni ugovor s Unijom
>>Koje godine je Grčka pristupila EU?