Povišenjem neoporezive osnovice plaća najviše gubi srednji sloj

Povišenje PDV-a sa 23 na 25 posto Milanovićeva će vlada ublažiti povišenjem najnižih plaća i smanjenjem poreznog pritiska na niža primanja. Umjesto sadašnjih 2814 kuna bruto, minimalna bi plaća trebala porasti na oko 3000 kuna, što bi u neto iznosu bilo 200-tinjak kuna više nego sada.

Veći odbitak

No, u isto vrijeme, svi koji zarađuju više od 6000 kuna neto ostali bi bez 90 kuna, koliko će porasti njihova porezna obveza. Prema našim izvorima, Vlada priprema povišenje neoporezive osnovice dohotka sa sadašnjih 1800 na 2200 kuna te promjenu poreznih razreda. Povišenje neoporezive osnovice za 400 kuna pogodovat će svima koji zarađuju manje od 5000 kuna neto jer će im plaća porasti 75 do 80 kuna. Plaće od 5 do 6 tisuća kuna ostat će iste, s time što bi svi koji zarađuju više od 6 tisuća kuna plaćali veći porez. Vlada će zadržati dosadašnje tri stope poreza na dohodak od 12, 25 i 40 posto, ali će se mijenjati porezni razredi pa bi neke plaće mogle skočiti u veći porezni razred.

Inače, plaće se sada oporezuju tako da se od bruto iznosa oduzmu doprinosi (20%) i osobni odbici te se ostatak oporezuje s jednom od tri stope. Preostali iznos do 3600 kuna mjesečno se oporezuje sa 12%, od 3601 kune do 10.800 kuna sa 25% i više od 10.801 kune sa 40%. Povišenjem neoporezive osnovice sa 1800 na 2200 kuna lokalne bi jedinice mogle izgubiti oko 1,2 milijarde kuna poreznog prihoda, a da bi se to izbjeglo, spuštat će se porezne osnovice pa će mnogi koji sada plaćaju samo 25 posto poreza na dohodak skočiti u najveći porezni razred od 40 posto. Neki će dijelom primanja skočiti sa 12 na 25 posto jer će se smanjiti porezna osnovica i za prvu stopu.

Takvo porezno rješenje bit će velik udar na srednji sloj, a najveći teret past će na leđa 300 tisuća zaposlenih koji zarađuju više od 6000 kuna mjesečno, koji i inače podnose najveći teret. Rast opće stope PDV-a na 25 posto je dogovoren, ali još nije odlučeno hoće li biti jedna ili dvije međustope za hranu, odjeću i turizam. Razgovara se o mogućnosti da se uvedu međustope od 5 i 10 posto, no stručnjaci prigovaraju da se time jako komplicira naplata poreza.

U Vladi se lome koplja oko smanjenja poreznih rashoda, koje će, izgleda, biti manje nego što su i novi ministri govorili. Sada se govori o 6 do 7 milijardi kuna nižem deficitu, a ne o nižim rashodima, koji su lani bili 122 milijarde kuna.

Blaže varijante

Središnja je banka još u prosincu sugerirala Vladi da tekuće rashode smanji za 9 milijardi kuna kako bi otvorila prostor za investicije, smanjila potrebu države za novim zaduženjem i tako pridonijela održavanju rejtinga. Vlada očito ide na blaže varijante, pa se govori da će rashodi biti manji za približno 3-4 milijarde kuna, a iz nekih izjava iščitava se da ni pad rejtinga ne bi bio katastrofa jer ga se može naknadno poboljšati. Stoga se sve češće govori o rebalansu proračuna. Pitanje je komu treba negativan šok jer se malo što može postići kupnjom vremena. Idući tjedan u Zagreb stižu predstavnici kreditnih agencija, a očekuju se i redoviti kontakti s MMF-om.