Šest mjeseci prije primjene novog Zakona o plaćama javnih i državnih službenika oko 219 tisuća zaposlenih u javnom sektoru dobit će povišicu koja se predviđa tim zakonom. Tu je neobičnu i dosad neviđenu praksu premijer Andrej Plenković opravdao izjavom "više daje tko brzo daje", što će državni proračun ove godine stajati oko 240 milijuna eura, a iduće 430 milijuna eura. Povišica za javni sektor financijski teži isto kao i najavljeno porezno rasterećenje za svih 1,6 milijuna zaposlenih od početka 2024. godine, čime se država opet potvrdila kao dobar poslodavac za ljude koji rade u javnom sektoru. Sindikati su imali puna usta hvale za predsjednika Vlade, no za najnoviju darežljivost najzaslužniji su najslabije plaćeni zaposlenici u javnom sektoru – pravosudni službenici koji su prvi put u povijesti samostalno krenuli u štrajk koji je država pokušala zabraniti kao nezakonit, no sud je stao na stranu ljudi koji su najslabije plaćeni kotačić u sudskoj i pravosudnoj hijerarhiji.
VEZANI ČLANCI:
Premijer je, dakle, obećao da će prije nego što novi zakon stupi na snagu sa sindikatima potpisati memorandum, a obećana povišica bit će isplaćena već u srpnju. Neobičan je način raspodjele, oko sto tisuća zaposlenih u javnom sektoru trebalo bi dobiti stotinu eura više, a ostali, ovisno o koeficijentima, 80 i 60 eura. Uz to, svi će zaposleni dobiti 300 eura regresa, što je veći iznos od dva koja su sindikati dogovorili s Vladom. Tristo eura trebali su dobiti članovi reprezentativnih sindikata, a 250 svi ostali. Ustavni je sud neuobičajeno brzo kazao da bi to bilo kršenje ustavnih prava nečlanova sindikata te srušio dogovor koji bi, da je zaživio, bio ispunjenje životnog sna umirovljenog sindikalca Vilima Ribića, koji se i u ponedjeljak pojavio na razgovorima. Njegovo iskustvo zacijelo je sindikatima bilo bitno. Sindikati najavljuju nastavak borbe za razlikovanje članova od nečlanova sindikata, odnosno pokušaja da članovi sindikata dobiju neku povlasticu budući da kroz mjesečnu članarinu financiraju rad sindikata. Inače, predsjednik Vlade Andrej Plenković ostat će u sindikalnim krugovima upamćen kao najdarežljiviji hrvatski premijer i političar. Plenković se samo jednom pokušao suprotstaviti školskim sindikatima, na što su mu ovi odgovorili višetjednim štrajkom koji je gotovo u potpunosti paralizirao nastavu.
Novi zakon o plaćama u javnom sektoru uvjet je za dobivanje tranše od 700 milijuna eura iz Europske unije. Navodno će u novom zakonu postojati 16 platnih razreda, izvrsni javni službenici bit će nagrađeni s oko tisuću eura bonusa, a one koji će dobiti negativnu ocjenu čeka otkaz.
Kakva je situacija s plaćama u javnom sektoru? Zaposleni u javnom sektoru dobili su u travnju 9 do 10 posto veću neto plaću u odnosu na primanja iz istog mjeseca 2022. godine, što je nešto niža povišica od prosječne u zemlji, koja je bila oko 12 posto. No taj će se zaostatak sada nadoknaditi, premda i dalje slijedi burno razdoblje jer ovime nisu namireni svi apetiti, a sindikati kao iskusni akteri na političkoj sceni znaju da su u predizborno vrijeme političari posebno osjetljivi na svaki oblik javnog pritiska te su darežljiviji nego inače.
Koeficijenti kao baza
Svi su se sada koncentrirali na nove koeficijente jer znaju da će oni biti baza za jedno dulje razdoblje. K tome, koeficijenti donose hijerarhijske razlike unutar pojedinog sustava, ali i javnog sektora u cjelini. Trenutačno su, na primjer, prosječne plaće u javnom sektoru 1261 euro, u osnovnim školama 1154 eura, u srednjim školama 1173 eura i u visokom obrazovanju 1593 eura. U bolničkom je sustavu prosječna plaća 1420 eura, a u ostalim dijelovima zdravstvenog sustava 1247 eura. Nakon što su liječnicima obećani veći koeficijenti, pobunile su se i medicinske sestre, visoko obrazovanje također traži 20 posto veće koeficijente...
VEZANI ČLANCI:
Velike su razlike među različitim službama ovisno o stručnoj spremi pa su još 2021. godine, za koju su nedavno objavljeni podaci, zaposlenici s VSS-om u zdravstvu imali prosječnih dvije tisuće eura neto plaće, u javnoj upravi fakultetska diploma vrijedila je 1350 eura, a u obrazovanju nešto manje od 1100 eura.
Šteta je što premijer prije pet ili sedam godina nije došao do zaključka "više daje tko brzo daje" te pozvao i privatne poslodavce da budu brzi s povišicama, čime bi usporili iseljavanje. Prosječna neto plaća u državi kreće se oko 1100 eura, s time što polovina zaposlenih zarađuje manje od 950 eura neto.
Kad su u pitanju zaposleni u javnom sektoru, sindikalisti navode da će prema dogovoru od ponedjeljka plaće spremačica, domara, kuhara i ostalih sa srednjom stručnom spremom porasti 18 do 20 posto.
A nama penzionerima srednji prst, dao 5 posto a inflacija i cijene 12 posto a vjerojatno i više, divni sebičnjak.