'Amerikanci su odbili ruski prijedlog da se Hrvatska mora vratiti na pozicije prije akcije Bljesak'

Hrvatska danas obilježava 29. obljetnicu Vojno-redarstvene operacije (VRO) "Bljesak“ u kojoj su 1. svibnja 1995. u manje od 32 sata hrvatske snage s oko 7200 vojnika i policajaca oslobodile zapadnu Slavoniju, odnosno oko 600 četvornih kilometara dotad okupiranog hrvatskog teritorija. U operaciji su poginula 42 hrvatska branitelja, a 162 bila su ranjena.

Nakon gotovo četiri godine okupacije oslobođeni su Okučani, središte neprijateljske pobune i terorističkih napada na zapadnoslavonskom području. "Bljeskom" je uspostavljen i nadzor nad autocestom Zagreb - Lipovac, kao i željeznička pruga prema istočnoj Slavoniji. U akciji su po prvi puta u Domovinskom ratu korišteni i masovniji udari hrvatskog zrakoplovstva, a tenkovi dopremljeni željeznicom ulazili su izravno u borbu te su tako dodatno taktički iznenadili neprijatelja.

> POGLDAJTE CIJELU EMISIJU: Povjesničar objasnio političku pozadinu Bljeska, voditeljica Dea Redžić

Tri mjeseca nakon uslijedila je VRO "Oluja" kojom je uspostavljen državno-pravni poredak na cijelom području RH, osim u istočnoj Slavoniji. Tim operacijama i s još nekoliko pobjeda HV-a, stvoreni su uvjeti kojima je od 15. siječnja 1996. počeo proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, završivši 15. siječnja 1998. godine.

O akciji Bljesak, ali i o političkim okolnostima, posebno unutar međunarodne zajednice i odnosa prema ratu u Hrvatskoj i BIH, koji su bili u pozadini akcije, ali ključni za razvoj događaja.Što su radili UN, UNPROFOR i koji je bio izvorni plan Amerike te o tome što danas učimo studente o Domovinskom ratu u studiju Večernji TV-a govorio je u razgovoru s novinarkom Deom Redžić naš poznati povjesničar i sociolog dr. sc. Ivica Miškulin. Miškulin je doktorirao na temi međunarodna zajednica i zapadna Slavonija od 91. do 94.

- Kad se govori o vojno-policijskoj operaciji Bljesak ključno je istaknuti dvije stvari. Jedna je ova što se danas s razlogom obilježava, velika važna pobjeda hrvatskih oružanih snaga. Ono što se manje zna je politička pozadina te operacije. Došao sam do zaključka temeljem uvida u raznoliku dokumentaciju da bi akciju Bljesak najbolje trebalo ocijeniti ograničenim ratom. To znači da nije bio samo cilj osloboditi taj teritorij jer je bio to lako pobjediv protivnik obzirom na odnos snaga. Politička pozadina je po meni tu ključna. Bljesak je bila jedna od posljednjih ozbiljnih mirovnih poruka Franje Tuđmana- govori Miškulin u razgovoru s Večernjakovom reporterkom Deom Redžić.

Bljesak je bio munjevit? -

- Jednom će se valjda netko napisati dobar esej zašto su hrvatski politički i vojni stratezi imali sklonost prema nazivima akcija u smjeru želja kako bi trebale biti učinkovite. Imate Orkan, Otkos, Bljesak, Oluja, dakle sve podrazumijeva brzo učinkovito i efikasno. Bljesak se događa nakon što je Hrvatska godinu dana pružila međunarodnoj zajednici novu mirovnu priliku za sporazum, a opet je dobila srpsku opstrukciju. Bio je plan Z4, u tom trenutku Tuđman je pokušavao s dvije inicijative promijeniti neučinkoviti UNPROFOR, ali Srbi su i to odbili. Bljesak je bio mali ugriz kojim bi se pokazalo što će se dogoditi ako nastave tako.

Što je predviđao Z4 i što se događalo prije toga?

- Z4 plan je predviđao vrlo visoku razinu autonomiju za dio okupiranog područja. Njime su bila predviđena samo područja bivšeg sektora Sjever-jug. Ne bih to nazvao državom u državi, ali vrlo slično tome. Prije Bljeska propale su dvije hrvatske inicijative. Otkaz UNPROFOR-u i plan za prognanike. Tu je opet usporedba s Maslenicom koja se isto događala u tranzicijskim periodima UN-ovim operacija. Vojno oslobađanje Hrvatske počinje Maslenicom. Ali prva su oslobođenja krenula već 1991. u zapadnoj Slavoniji. No, to je vrijeme međunarodnog pritiska koji je uvjetovan priznanjem. To je značilo zamrzavanje konflikta. Imamo primirje da ne dođe do eskalacije, a svaka eskalacija će spriječiti da se postigne mir. Hrvatska je morala prihvatiti UNPROFOR i mirovnu operaciju i ne činiti mnogo. U ljeto 1991. pokreće se drugačija mirovna operacija koju provode Amerikanci u Zaljevu. Tamo imaju konkretan cilj. Hrvatska je dobila ciparske mirovne snage što je dovelo do dubokog nezadovoljstva UNPROFOR-om. UN se blamirao u Hrvatskoj, a još teže u Bosni i Hercegovini. Mnogo toga je jasno. UN ulazi u BiH, razvija koncept mirovne operacije pod utjecajem jedne percepcije da bi svako preuranjeno priznanje BiH dovelo do dodatnog sukoba. Danas znamo da se trebalo prihvatiti hrvatski prijedlog da se BiH međunarodno prizna. UN početkom 90-ih izlazi iz jednog umrtvljenog razdoblja iz Hladnog rata i konačno osjećaju da mogu biti svjetski mirotvorac, de facto prihvaćaju svaki poziv bilo gdje iz svijeta. Kada gledate što je to UN, prvo morate gledate što misli Vijeće sigurnosti i stalne članice. Postojao je snažan pritisak iz Rusije da se Hrvatska vrati na poziciju prije Bljeska. 

Je li točno da su Amerikanci na samom početku rata bili protiv raspada Jugoslavije?

Na početku su bili protiv raspada Jugoslavije, ponašali su se kao zemlje Europske zajednice. Promjena stava dolazi nakon ljeta 1993. i njihove kompromitacije u Somaliji. Tada dolazi do političke promjene. Clinton postaje novi predsjednik i traži saveznike na terenu koji će donijeti promjenu. HV čini ono što je trebao činiti NATO - donosi promjenu na terenu. Amerikanci su se nakon Bljeska postavili jako dobro i odbili da se Hrvatska mora vratiti na početne točke prije te akcije.

Jesu li hrvatski učenici i studenti zainteresirani za zbivanja u Domovinskom ratu?

- Itekako su zainteresirani za zbivanja u Domovinskom ratu. Trebalo bi modernizirati školske udžbenike, koji bi morali više govoriti i o politici i međunarodnom djelovanju. Tada biste i danas bolje razumjeli situaciju koja se danas ponegdje odvija u svijetu. Imate sličnosti s ratom u Ukrajini, ima jasno i razlika, ali ima i sličnosti. Zaboravimo te teorije urota i gluposti da Amerikanci vode rat protiv Rusije u Kijevu. Ovdje se radi o ruskoj agresiji i imperijalnom pothvatu. 

Što mislite o našim velikim obljetnicama akcija iz 90-ih poput Bljeska i Oluje. 

- Obljetnice izgledaju dosta dobro. Nema umanjivanja. Zadnjih nekoliko godina učinjen je kvalitativni iskorak tih obljetnica, sve su modernije u pristupu. Idu prema tome da se pokaže i sva slojevitost rata u u Hrvatskoj u 90-ima. Bljesak je važna stvar, jedna od temeljnih oslobodilačkih operacija. Vraćanje okupiranih dijelova Hrvatske. Koliko god se na prvi pogled čini nikad se ne smije zaboraviti da je Franjo Tuđman prije svega bio čovjek mira, koji je za ratom posezao onda kada druge nije bilo. Što bi se dogodilo da se među pobunjenim Srbima pojavila skupina koja je bila sposobna za ozbiljnije pregovore? Kad je Gotovina ušao u zaleđe Kina 1994. svakome je iz srpske perspektive moglo biti jasno da neće dobro proći... 

Koja je vaša poruka o Bljesku?

- Kada Bljesak usporedite s drugim bitkama na području Hrvatske i posebno BiH iskače jedna važna stvar. Bljesak je najčišća akcija provedena u 90-ima. Već 4-5 dana nakon Bljeska su hrvatske civilne vlasti krenule s mirnom reintegracijom. To treba čestitati hrvatskim snagama. Civilna policija je brzo preuzela nadzor nad oslobođenim područjima. Već 10 dana nakon Bljeska su preostali srpski civili tamo dobili Domovnice. Masovnih terora nad civilima nije bilo. 
15-ak dana nakon operacije, otprilike 40 Srba smještenih u nekoj sportskoj dvorani kod Banja Luke pišu Hrvoju Šariniću predstojniku Franje Tuđmana "znate mi bi se vratili". Da su tamo bila nekakva ustaška čišćenja pa tko bi pisao da se želi vratiti. Operacija Bljesak je bila baš takva kakva je trebala. 

FOTOGALERIJA U Okučanima novi hladni susret Plenkovića i Milanovića: "Sve ste vidjeli"