grčka mitologija

Povjesničarka otkrila dokaze koji potvrđuju da iza ovog poznatog mita ipak stoji istina

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay
01.04.2024.
u 08:21
U iskapanju grobova unutar nekropole iz brončanog doba pronađeni su ostaci žena s oružjem i ožiljcima iz bitaka
Pogledaj originalni članak

U grčkoj mitologiji Amazonke su bile neustrašive žene ratnice koje su živjele na rubu poznatog svijeta, no čini se da iza legendi stoji i tračak povijesne istine. Heraklo je u jednom od svojih 12 zadataka morao ukrasti čarobni pojas amazonske kraljice Hipolite, a Ahilej je ubio još jednu kraljicu, Pentezileju, da bi se zaljubio u nju kad joj je ugledao lice. Ratoborne kćeri boga Aresa i nimfe Harmonije prvi je u svojim djelima opisao Homer u osmom stoljeću prije Krista. 

Amazonke su, kaže legenda, imale svoju državu na obalama maloazijske rijeke Termodonta u Kapadociji, ili na Kavkazu, a često su provaljivale na zapad, pa i u Grčku. Muškarci su u njihovoj državi živjeli su kao robovi, dok su se one bavile lovom, odgajanjem kćeri i ratom. Jednom godišnje dolazile su u dodir s muškarcima iz drugih naroda da im ne izumre rod. Dok su se nasljednicama veselile, mušku, bezvrijednu djecu hladnokrvno su ubijale. Jednaku hladnokrvnost pokazivale su pri sakaćenju vlastitog tijela: rezale bi ili spaljivale desnu dojku, kako im ne bi smetala pri napinjanju luka.

Ove nomatkinje koje jašu konje i mašu lukom, koje su se borile i lovile poput muškaraca, dugo su bile obavijene velom mitova, ali arheolozi otkrivaju sve više i više dokaza da su doista postojale. Iskapanja grobova unutar nekropole iz brončanog doba u Nakhchivanu u Azerbajdžanu otkrila su da su žene pokapane s oružjem kao što su vrhovi strijela oštri kao britva, brončani bodeži i buzdovani, kao i nakit. Arheolozi su zaključili da bi to mogle biti Amazonke koje su živjele prije 4000 godina. Ove zastrašujuće žene bile su poznate po svom društvu bez muškaraca i po svom junaštvu na bojnom polju, posebno s lukom i strijelom.

"To pokazuje da postoji istina iza mitova i legendi antičke Grčke", rekla je povjesničarka Bettany Hughes za Observer. Ona je dodala da su dokazi još značajniji u kombinaciji s ranijim nalazima. U Rusiji su 2019. pronađeni ostaci četiriju ratnica pokopanih s vrhovima strijela i kopalja, a 2017. armenski arheolozi otkrili su ostatke žene za koju se činilo da je umrla od ratnih ozljeda, jer joj je u nozi bio zakopan vrh strijele. Početkom 1990-ih u blizini kazahstanske granice pronađeni su ostaci žene pokopane s bodežom.

"Civilizacija se ne sastoji od jednog groba. Ako govorimo o kulturi koja prelazi Kavkaz i Stepu, kao što su govorili svi stari, očito su vam potrebni drugi ostaci", rekla je Hughes. Neki od kostura otkrivaju da su žene često koristile lukove i strijele. "Njihovi prsti su iskrivljeni jer su koristile strijele. Promjene na zglobovima ne bi se dogodile samo od lova. To je neka vrsta stalne prakse. Ono što je također vrlo uzbudljivo je da su na kostima vidljivi jasni dokazi da su puno vremena provodili u sedlu. Ženske su zdjelice u osnovi otvorene kada jašu konje. Njihove kosti su oblikovane njihovim stilom života," istaknula je Hughes.

Napomenula je da među nakitom ima i ogrlica od karneola: "Karneol je poludragi kamen. Često to vidite kod visoko rangiranih svećenica ili božica. Dakle, to je znak žena sa statusom, kao i buzdovani." Nalazi će biti otkriveni u novoj dokumentarnoj seriji "Treasures of the World", koja će biti emitirana na Channel 4 u travnju. U jednoj od epizoda, “Putevi svile i Kavkaz”, Hughes se fokusira na dio svijeta koji je stoljećima bio svjedokom nestajanja starih i stvaranja novih kultura i civilizacija. Na području gdje su trgovački putovi spajali Aziju i Europu autorica slaže komadiće dokaza koji izranjaju iz zemlje. 

Hughes posjećuje planinsko selo Khinalig na Velikom Kavkazu, najviše naseljeno mjesto u Europi. Navodi da je selo toliko udaljen da se čini izgubljenim u vremenu, a nigdje drugdje se ne govori lokalni jezik. Ondje postoji naselje još od brončanog doba, a neki od njegovih 2000 stanovnika pričaju da su se u davna vremena njihove žene maskirale u muškarce sa šalovima. Priče su to koje se prenose generacijama, piše The Guardian.

Povjesničarka je podijelila drevne priče o Amazonkama. "Rekli su da su se sve njihove bake borile, dok su muškarci čuvali stada. Žene su uvijek pokrivale svoja lica kad su se borile, upravo onako kako to navode drevni izvori, tako da ljudi nisu znali jesu li žene ili muškarci", zaključila je Hughes.

VIDEO Snimke iz zraka pokazuju srušeni baltimorski most

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

Avatar Aurel
Aurel
10:19 01.04.2024.

"Muškarci su u njihovoj državi živjeli su kao robovi. Dok su se nasljednicama veselile, mušku, bezvrijednu djecu hladnokrvno su ubijale." - hmmmm... pa tko su onda bili ti robovi, ako su mušku djecu ubijale????

HO
homofobic
14:03 01.04.2024.

Strelice ostre kao britve. Pitam se cemu li su im sluzile britve! Nikada me nisu privlacile zene kojima su se brkovi zaplitali s mojima kada bi ih ljubio.

Avatar rubinet
rubinet
11:01 01.04.2024.

Prvi travnja. Nadnevak koji nosi puno lijepih priča.