Rezanje povlaštenih mirovina došlo je na dnevni red, ali kako je riječ o vrlo osjetljivim skupinama društva i braniteljima, unatoč potencijalno velikoj uštedi, Vlada, čini se, nema hrabrosti donijeti konačnu odluku. Tako se samo dan nakon što je u javnost procurila informacija da će se povlaštene mirovine rezati za 10 posto, što ministar financija Slavko Linić nije potvrdio, ali nije ni demantirao, resorni ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ogradio od toga smanjenja.
U izjavi je ministar samo spomenuo mogućnost izostanka usklađenja povlaštenih mirovina ako za to ne bude novca u proračunu. Najavio je da će se do kraja godine mijenjati formula za usklađenje mirovina, najvjerojatnije po principu 70/30 posto, ovisno o kretanju plaća i cijena, ali to bi se usklađivanje jamčilo samo za mirovine iz rada, dok bi povlaštene mirovine dijelile sudbinu proračuna.
Druga intervencija odnosila bi se na priznavanje prava na zaštitni dodatak od 27 posto i za osiguranike II. stupa, koji se neće ukidati.
– Vlada je već ukinula saborske i dužnosničke mirovine – podsjetio je Mrsić.
Statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuje da po povlaštenim uvjetima mirovinu prima 165.671 umirovljenik, a prosječna im je mirovina 3929 kuna, što je gotovo 80 posto ili 1700 kuna više od prosječne mirovine zarađene radom. Državu povlaštene mirovine koštaju 7,8 milijardi kuna pa bi se linearnim rezanjem mirovina moglo uštedjeti čak 780 milijuna kuna godišnje, što je velika ušteda za proračun. U 20 godina tih 10 posto znači uštedu od gotovo 15 milijardi kuna.
Manja prava
Najveću skupinu čine branitelji, ali oni nemaju najveće mirovine. Naime, prosječna mirovina invalida Domovinskog rata iznosi 5062 kune, ali 42 branitelja primaju mirovinu od tek 905,19 kuna u prosjeku, dok postoji i jedna obiteljska mirovina iz ove skupine razrezana na 420,35 kuna. Njihove mirovine ukupno stoje 4,7 milijardi kuna godišnje pa ako bi se i njima rezalo linearno, uštedjelo bi se oko 470 milijuna kuna. Manja prava izborili su pripadnici HVO-a. Njih je ukupno 6939 i imaju prosječnu mirovinu od 2813 kuna. Čak 90 njih ima mirovinu manju od 500 kuna, a 88 invalida HVO-a ima u prosjeku mirovinu od samo 316,72 kune. Tu su i djelatne vojne osobe i policajci čije su mirovine relativno visoke, a 88 njih prima više od 9000 kuna mjesečno. Najveće prosječne mirovine imaju bivši zastupnici, članovi Vlade i Ustavnog suda ili akademici. Njih je u mirovini 742 i u prosjeku primaju oko 8400 kuna, ali prosjek ruše akademici čija je mirovina za 1200 kuna manja od zastupničkih. Zastupnici u Saboru u puno su boljoj situaciji od zastupnika Sabora iz doba Jugoslavije jer njih 199 ima mirovinu od 2885 kuna.
Politička odluka
Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, kazao je da smanjenje povlaštenih mirovina \"nema stvarne koristi u smislu fiskusa\", ali time se šalje politička poruka, pa je to i politička odluka. Za Vidoševića bi bilo puno važnije naći način da se četvrtina postojećih umirovljenika ponovno radno aktivira. Bez obzira na visoku nezaposlenost, Vidošević je kazao da će ponovo otvoriti raspravu i u useljeničkoj politici. Sindikalac Damir Jakuš kaže da i unutar povlaštenih umirovljenika postoji populacija koju se nikako ne može smatrati povlaštenom, kao što su rudari, policajci i druge skupine radnika. Radnici čine manji dio povlaštenih umirovljenika i njihove mirovine nisu naročito visoke. Riječ je o radnicima iz istarskih ugljenokopa i radnika izloženih azbestu. Njih je oko 1000 i mirovine su im oko 3300 kuna.