Povlaštene mirovine: Uz socijalne mjere neke mogu ostati iste

U travnju 2010. godine Vlada Jadranke Kosor donijela je Program gospodarskog oporavka u kojemu je napisala da je osiguranje dugoročne održivosti sustava socijalnog osiguranja u uvjetima starenja stanovništva jedan od njezinih prioriteta. Isti taj program navodi da će već tijekom 2010. godine vlada ići na "reviziju sustava mirovina stečenih pod posebnim uvjetima i njihovo smanjivanje te pripremu za postupno ukidanje pojedinih kategorija".

Iz poreza 16 milijardi kuna

EU nema harmoniziran mirovinski model pa zemlje različito reguliraju mirovinska prava. Sloboda da riješi svoje specifičnosti ostavljena je i hrvatskoj Vladi, koja tek mora osigurati fiskalno i socijalno održiv model, budući da godišnje za mirovine iz poreza mora namaknuti 16 milijardi kuna povrh iznosa koji se skupi doprinosima.

Da hrvatski mirovinski sustav počiva na lošim temeljima, proteklih je mjeseci upozorio i niz hrvatskih stručnjaka na okruglom stolu časopisa Banka i Instituta za javne financije. Trenutačno čak 830 tisuća mirovina nije pokriveno uplaćenim doprinosima, a u toj kategoriji nalazi se 160 tisuća korisnika najniže mirovine, 250 tisuća invalidskih, 240 tisuća obiteljskih i 180 tisuća povlaštenih mirovina. Kad je riječ o povlaštenim mirovinama, njihov je zaključak – a govorili su Zoran Anušić iz Svjetske banke, ekonomisti Marija Zuber, Predrag Bejaković, Marijana Bađun, predstavnici državnog mirovinskog osiguranja i Vlade, da ih treba usklađivati s pravima iz općih mirovinskih propisa. U Ministarstvu rada formirala se i radna grupa u kojoj su uz stručnjake bile i interesne skupine koje su dogovarale najbolji model. Tako se razgovaralo i o desetogodišnjem prijelaznom razdoblju u kojemu bi Vlada ujednačila povlaštene mirovine s ostalima, ali kako se približavalo vrijeme izbora tako je i ta tema potiskivana u drugi plan. Vlada je potkraj 2010. godine ipak ostvarila nekoliko mjera naznačenih u Programu gospodarskog oporavka kao što je financijsko penaliziranje prijevremenog umirovljenja ili postupno povećanje dobi žena za odlazak u mirovinu. Osjetljivo pitanje povlaštenih mirovina ostavljeno je novoj vlasti i, sudeći po objavljenim dokumentima, obje su političke grupacije najavile da će se njima baviti. Kukuriku-koalicija tvrdi da će ukinuti sadašnji sustav povlaštenih mirovina za saborske zastupnike, članove Vlade i suce Ustavnoga suda, a prilikom predstavljanja programa Zoran Milanović je kazao kako je svjestan da se time neće riješiti problem sustava.

Puno premladih u mirovini

Prema njegovim riječima, ukidanjem dužnosničkih mirovina uštedjet će se 10-ak milijuna kuna. Inače, prema sadašnjim propisima, dužnosnička mirovina limitirana je na 17.754 kune, a stručnjaci kažu da ne postoje nikakvi pravni razlozi da se ta najviša mirovina ne izjednači s mirovinama "običnih" građana koji za 40 godina staža, neovisno u uplatama doprinosa, ne mogu imati više od 8872 kune. Kod branitelja i dužnosnika taj je limit dvostruk, dok se akademicima na njihovu mirovinu stečenu po općim propisima dodaje dodatak u visini proračunske osnovice.

Povlaštenost u odnosu na ostale ogleda se po duljini staža potrebnog za umirovljenje i iznosu mirovine. Kod branitelja je u mirovini jako puno mladih ljudi koji po općim propisima ne bi mogli u mirovinu jer su premladi. O mirovinama se 21. lipnja 2011. razgovaralo i na Hrvatsko-europskom konzultantskom odboru o mirovinama u Bruxellesu koji se u zaključku poziva na stav javnosti u Hrvatskoj da se moraju uskladiti povlaštene mirovine s ostalim mirovinama, s time da pojedine skupine mogu zadržati mali dodatak.

Konzultantski je odbor zaključio da zbog izbora nema političke volje da se ta tema sada rješava, već se vrući krumpir prebacuje u ruke nove vlasti.

Nigdje ne piše rok

Neven Mimica, član Nacionalnog odbora za praćenje pregovora i predsjednik saborskog Odbora za europske integracije, kaže da nas pristupni ugovor obvezuje na usklađivanje mirovina.

– U ugovoru nigdje ne stoji obveza RH u kojemu će roku i kojim mehanizmima ujednačiti iznose povlaštenih i općih mirovina. Intencija je da se na formalnoj razini kroz neko vrijeme izjednače povlaštene i opće mirovine. Međutim, hrvatskoj Vladi ostaje veliki manevarski prostor i niz mehanizama i socijalnih politika kako da povlaštene i opće mirovine budu iste, a da nekima tzv. povlaštenima primanja ipak ostanu ista. Ponavljam, Vlada će moći koristiti cijeli niz drugih zaštitnih mehanizama za neke kategorije umirovljenih građana – objasnio je Neven Mimica.