Povrat novca i štedišama koji banku nisu tužili Europskom sudu

Presuda Europskog suda za ljudska prava o staroj deviznoj štednji Ljubljanske banke sadrži dva elementa od iznimne važnosti za Hrvatsku i njene građane. Prvi je, pojašnjava zastupnica Hrvatske pri Sudu u Strasbourgu Štefica Stažnik, što se presuda odnosi na troje građana BiH koji su podnijeli tužbu, ali i na preostalih 1650 predmeta protiv Ljubljanske banke koji su otvoreni na tome sudu, a obuhvaćaju oko 8000 klijenata banke koji ne mogu doći do svog novca. Nadalje, presuda se ima primijeniti na sve slučajeve, dakle i na one štediše koji se nisu obratili Europskom sudu.

Nema povrede vlasništva

Drugi važan element presude je taj što za isplatu stare štednje Ljubljanske banke (koja se štedištama treba isplatiti pod istim uvjetima kao što je bila isplaćena i onima koji su imali novac položen u poslovnicama u Sloveniji) treba jamčiti samo Slovenija. Pored Slovenije tužene su bile i Hrvatska, BiH, Srbija i Makedonija, dakle sve zemlje nastale raspadom bivše SFRJ u kojima je Ljubljanska banka imala svoje poslovnice. Sud, međutim, smatra da u odnosu na staru štednju Ljubljanske banke u drugim državama, osim Slovenije, nema povrede prava vlasništva.

Presuda je, dakle, velika i opravdana nada za više od 130.000 štediša iz Hrvatske i njih gotovo 160.000 iz BiH koji već 20 godina ne mogu od Ljubljanske banke vratiti svoj novac. Samo za hrvatske štediše (i to one koji nisu štednju prenijeli na druge banke, pa ih je kroz 20 godina obeštetila država Hrvatska) govori se o potraživanju od oko 300 milijuna eura.

Drugi dio problema, a riječ je o prenesenoj štednji za koju je Hrvatska punomoć dala Zagrebačkoj i Privrednoj banci Zagreb, rješava se na razini vlada Slovenije i Hrvatske.

Prihvatljiv prijedlog

– Zajedničkim smo naporima došli do kompromisnog prijedloga, odnosno, naši su financijski stručnjaci došli do njega. On, naravno, kao i svaki kompromis nije idealan za hrvatsku stranu, ali mislim da je racionalan. Moj će stav biti da je nama prihvatljiv – kazala je ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. Pripomenula je kako je činjenica da je rad financijskih stručnjaka Zdravka Rogića i Franca Arhara urodio plodom, da su njih dvojica bili u stanju poduprijeti isti prijedlog.

– Njihova nije zadnja, vlade (hrvatska i slovenska) odlučit će kako se postaviti prema tom prijedlogu. Mislim da bi temeljem tog prijedloga mogli relativno brzo riješiti problem – zaključila je Pusić.

Ministar vanjskih poslova Slovenije Karl Erjavec napomenuo je da “presuda nema utjecaja na otvoreno pitanje koje Slovenija ima s Hrvatskom vezano uz devizne štedište”. Tu je u pitanju preneseni dug i svaka država preuzela je odgovornost na svom teritoriju za svoje devizne štediše – tvrdi Erjavec.

Na izjavu ministrice Pusić reagiralo je slovensko veleposlanstvo u Zagrebu. Kažu kako od posljednjeg sastanka dviju stručnjaka na Bledu 4. listopada ove godine nije bilo novih prijedloga. Tada su, podsjećaju, ministrima vanjskih poslova predložili da se države zajednički obrate Banci za međunarodna poravnanja u Baselu (BIS) te zamole za pomoć kod pronalaženja rješenja sukladno Sporazumu o sukcesiji, s čim se složila i V. Pusić. "Ministar Karl Erjavec tom je prilikom naglasio da je nastavak pregovora i traženje konačnog rješenja u okviru BIS-a moguće samo ako Vlada Republike Hrvatske povuče punomoći u tužbama pred hrvatskim sudovima. Do danas nije zaprimo odgovor hrvatske strane."

>> Slovenija mora isplatiti novac štedišama Ljubljanske banke!