TRGOVAČKI LANCI IH ODBIJAJU

Povrćari: Za koga da proizvodimo kad su tržnice zatvorene

Foto: Hrvoje Jelavic/Pixsell
Poljoprivreda
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Poljoprivreda
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Poljoprivreda
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
Poljoprivreda
01.04.2020.
u 23:24
Jesenas zasijanim ratarskim kulturama snijeg i mraz nisu naštetili, ali mraz bi mogao uništiti uljanu repicu
Pogledaj originalni članak

Voćke su više-manje preživjele prvi nalet mraza, a upravo čekamo drugi koji je najavljen - kaže Željko Ledinski iz Kovačevca pokraj Bjelovara, koji je proteklih dana, budući da su na jabukama, kruškama, šljivama i ranim trešnjama izboji potjerali i 25 dana prije nego prethodnih godina, obavio i zaštitno prskanje voćaka.

Marelice, breskve, trešnje, koje su rano procvjetale, već su stradale, ali ne kao i u Međimurskoj županiji gdje je zbog šteta na voćkama već proglašena elementarna nepogoda. Voćare je u mnogim dijelovima Lijepe Naše zadesio i dodatan problem. Rano procvjetale voćke ostale su i neoprašene jer pčele zbog hladnoće nisu izlazile iz košnice, priča Ledinski, ljut što savjetodavne službe ovih dana nema puno na terenu jer je mobilizirana oko izdavanja propusnica za kretanje poljoprivrednika.

- A prirodu ne možete staviti na čekanje - napominje on.

Jesenas zasijanim ratarskim kulturama snijeg i mraz nisu naštetili, doznajemo od potpredsjednika HPK Matije Brlošića. Upitno je, međutim, kako će za danas i sutra najavljeno zahlađenje i mraz djelovati na tek posijanu djetelinu i uljanu repicu, dok u idućih mjesec, mjesec i pol valja zasijati i kukuruz, soju i suncokret. Zbog svega što je zadesilo poljoprivrednike proteklih dana, koronavirusa, nemogućnosti prodaje na tržnicama, otežanog plasmana..., poljoprivrednim proizvođačima najveća bi pomoć bila isplata svih potpora u cijelosti, najkasnije do 15. travnja, a potom bi se trebalo razgovarati o intervencijama u najviše pogođenim sektorima, smatra Brlošić.

Povrćari, koji se nakon zatvaranja tržnica s manje ili više uspjeha snalaze putem online prodaje svojih proizvoda, tvrde kako ih je proteklih dana, unatoč molbama iz Ministarstva poljoprivrede, odbila većina trgovačkih lanaca, pa mnogi još kalkuliraju što i koliko sijati i saditi. - Sad je sezona salate koju smo sijali u siječnju, kad još nitko nije mogao predvidjeti krizu i probleme s plasmanom koji su nas dočekali u ožujku. Nemamo domaće proizvodnje, ničega nemamo dovoljno, ali dok ima uvoza, o kojem smo ovisni, ni ovo malo ne možemo prodati.

Stoga nam je u ovome trenutku teško računati kolike ćemo količine drugih povrtnica proizvesti, za koga i hoće li se prodati - kaže nam jedan od većih povrćara iz Zagrebačke županije, koji proizvodnju smanjuje na 30% u odnosu na prijašnje godine. S obzirom na sve veći broj nezaposlenih, pitanje je i ako se više toga proizvede - tko će taj špinat, rotkvice, mladi luk, matovilac, kupusnjače... uskoro kupovati.

- Povrćari su predlagali da se sadašnji model potpora ukine te da se svakome tko svoju robu prodaje preko računa subvencionira iznos od 13%, koliko je smanjena stopa PDV-a na hranu, ali su si taj dio zadržali trgovci. Država mora donijeti mjere povećanja poljoprivredne proizvodnje, ali ne stvaranjem novih OPG-ova, nego da se postojećima odblokiraju računi i omoguće neka obrtna sredstva da mogu disati, raditi - objašnjava on, ističući da u tom slučaju povrćarstvo lako može biti zamašnjak poljoprivrede. Salati, primjerice, treba mjesec dana od sjetve do sadnje i onda još 35 dana do branja. To znači da u dva mjeseca možemo udvostručiti pa i utrostručiti neke proizvodnje.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

SO
Sir Oliver
00:25 02.04.2020.

Na trznicama nikad ne kupujem. Vecina toga mi je tamo preskupa, da bih tamo kupovao, morao bih imati njemacku placu. A jasno da vas trgovacki centri odbijaju, preskupi ste i ne mozete garantitati stalnu opskrbu.

KR
Krotila2
05:30 02.04.2020.

Domača proizvodnja.Trgovački lanci se moraju obvezati otkup domačih proizvoda.