Povučeni baloni koji u slini otpuštaju otrovnu boju

Velika godišnja kontrola zdravstvene ispravnosti i sigurnosti igračaka koju sustavno provodi Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi ove je godine počela kasnije nego inače, pa će biti gotova otprilike oko Nove godine umjesto uoči blagdanskih darivanja.

Čudan miris
No, osim godišnjeg pregleda, kvaliteta igračaka prati se stalno, pa je tako tijekom 2008. godine samo u HZJZ-u i zagrebačkom Zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” dosad analizirano ukupno petstotinjak primjeraka igračaka, točnije, 498. Od toga je petnaest posto, tj. 75 uzoraka, proglašeno zdravstveno neispravnima.

To nije konačan broj jer svaki od županijskih zavoda za javno zdravstvo na svom području analizira, među ostalim, i igračke kao predmete opće uporabe, a ima još laboratorija ovlaštenih za takve kontrole.

Do 1. prosinca u Odjelu za predmete opće uporabe HZJZ-a analizirana su ukupno 184 uzorka igračaka koje su dostavili granična sanitarna inspekcija, uvoznici, ured državne uprave te proizvođači, doznajemo od mr. sc. Vjere Haberle, voditeljice Odjela. Bilo je tu 59 plišanih igračaka od kojih je 19 proglašeno neispravnima zbog ispadanja dlačica. Od 92 pak plastične igračke 15 nije udovoljavalo propisima.

Nekima su rubovi bili oštri, neke su imale čudan miris, jedna nije imala odgovarajuću deklaraciju, naime, nedostajalo je upozorenje da se rabi samo pod nadzorom odraslih. U jednoj su igrački za djecu mlađu od tri godine nađeni ftalati, dodaci koji omekšavaju plastičnu igračku, a u 
povišenoj su količini kancerogeni. Ostale su igračke bile ispravne (od metala i drveta te bojice, tempere itd.).

Krom u flomasterima
U Odjelu za analize hrane i predmeta opće uporabe Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” dosad je analizirano ukupno 314 uzoraka dječjih igračaka. Kako navodi doc. Jasna Bošnir, voditeljica Odjela, sanitarni su inspektori na tržištu analizirali 47 primjeraka od kojih je pet bilo zdravstveno neispravno (10,6 posto). Jedan je od njih uzorak dječjih balona koji su otpuštali boju u model-otopinu sastava identičnog slini, što znači da bi dijete, napuhujući takav balon, progutalo boju.

Drugi je uzorak balona sadržao preveliku količinu ftalata, jedna igračka za bebe bila je u nepropisnoj ambalaži, a dvjema su plišanim igračkama ispadale dlačice.

Većinu, 267 uzoraka, u zagrebački su ZZJZ dostavili granični sanitarni inspektori izdvojivši ih kao sumnjive. Od toga je 36 uzoraka proglašeno zdravstveno neispravnima (14,48 posto).

Najviše zbog ispadanja dlačica (19 uzoraka), zbog ustajalog nekarakterističnog mirisa (12), u jednom uzorku flomastera utvrđena je količina kroma veća od dopuštene, kod tri uzorka igračaka utvrđeni su oštri rubovi koji bi mogli ozlijediti dijete, a jedan uzorak otpuštao je boju u model-otopinu. Svi su uzorci bili iz Kine, međutim, to nije automatski pokazatelj loše kvalitete.

Trenutačno je kontroli podvrgnuto 105 uzoraka igračaka pristiglih u Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Sanitarni inspektori počeli su ih pojačano analizirati u studenom. – Uzorci igračaka pretežno su se uzimali s otvorenih prodajnih mjesta kao što su tržnice ili u Zagrebu Konjščinska ulica – kazala je mr. sc. Romana Mrković, načelnica Odjela za sanitarnu inspekciju MZSS-a.

– Ima iz Kine i sasvim solidnih igračaka, osobito ako ih ondje izrađuju i kontroliraju europske tvrtke – ističe Dragutin Ptiček, načelnik Odjela granične sanitarne inspekcije. Po njegovoj procjeni, količina ovogodišnjih neispravnih igračaka slična je onoj kakva je bila prijašnjih godina, jedino je uvoz malo veći nego proteklih godina.
Granična sanitarna inspekcija dosad je u 2008. godini vratila 39 pošiljaka dječjih igračaka s granice. Riječ je o tonama igračaka podrijetlom najčešće iz Kine. Pošiljke inače dolaze i iz Europe, SAD-a, Češke... Ali najčešće ih iz tih zemalja preprodaju nakon što ih uvezu iz Kine. Većinu uzoraka s granice kontroliraju tri laboratorija u Zagrebu (HZJZ-ov, gradskog ZZJZ-a i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta).
– Većinu neispravnih pošiljaka, u dogovoru s uvoznikom, vraćamo pošiljatelju. To činimo radije nego da ih uništavamo kod nas i tako opterećujemo naša odlagališta smeća – tvrdi D. Ptiček.