Poznati ustavni stručnjaci smatraju da zakon nije prekršen

Sve što sam imao reći, rekao sam u izbornoj noći – kratko je rekao Ivo Josipović kada smo ga pitali o razmišljanju Sandre Petrović Jakovina da je izborna pobjeda kandidatkinje HDZ-a za predsjednicu države Kolinde Grabar-Kitarović upitna jer za nju nije glasala većina svih birača koji su izašli na izbore. Dakle, bez obzira na pojedinačna razmišljanja ljudi koji su bili u njegovu stožeru, Josipoviću koji je i prije nego što su se prebrojali svi glasovi priznao poraz i nazvao protukandidatkinju Grabar-Kitarović čestitajući joj pobjedu, nije na kraj pameti osporavati rezultate izbora. Na isto stajalište naišli smo i u SDP-u, glavnoj stranci koja je podupirala Josipovićevu kandidaturu za novi mandat na funkciji predsjednika Republike. Glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan rekao je da se u SDP-u nije ni razgovaralo o tome da bi se tražilo poništavanje izbora.

Nevažeći listići

Problem je, naime, što u Ustavu, u članku 95., stavku 3. piše da se “predsjednik Republike bira većinom svih birača koji su glasovali”. Na izbore je u drugome krugu izašlo 2,258.801 birač, od kojih je Kolindi Grabar-Kitarović glas dalo njih 1,114.865, a Ivi Josipoviću 1,082.430. Glasovi preostalih birača, njih čak 60.728 ili 2,69 posto, završili su na nevažećim listićima. Prema nekim tumačenjima, kojima je sklona i Petrović Jakovina, za pobjedu na izborima trebalo je osvojiti 1,129.400 plus jedan glas, što bi značilo da Grabar-Kitarović nije izabrana potrebnom većinom.

Tako kaže Ustav, no Zakon o izboru predsjednika Republike u članku 17. govori drukčije. Odredba da treba dobiti većinu glasova svih birača koji su glasali vrijedi za prvi krug, dok u drugome krugu pobjedu odnosi kandidat koji je dobio najveći broj glasova. Prema zakonu, dakle, pobjeda Kolinde Grabar-Kitarović neupitna je, no Ustav je propis višega ranga i ima prednost pred zakonom. Pitanje je, samo, kako se Ustav tumači. Gramatički, ili se traži smisao i životnost njegovih odredbi?

Kao članica izbornog stožera Ive Josipovića zadužena za pravna pitanja, Petrović Jakovina izazvala je veliku buru izjavom za tportal jer je osporila pobjedu Kolinde Grabar-Kitarović i najavila mogućnost da će od DIP-a i Ustavnog suda zatražiti ocjenu je li pobjeda HDZ-ove kandidatkinje regularna. No, nekoliko sati poslije povukla je ručnu i za Večernji list rekla da je njezina izjava “nekorektno prenesena”, kako je za tportal govorila u svoje ime, a ne uime SDP-a ili Ive Josipovića. Pitali smo je ima li spoznaje da se u SDP-u o toj temi razgovaralo.

– Nemam takva saznanja – rekla je. Također, Sandra Petrović Jakovina tvrdi da o ovoj temi nije razgovarala ni sa šefom Vlade i SDP-a Zoranom Milanovićem.

Nategnute tvrdnje

Vodeći hrvatski stručnjak za Ustav, predstojnik Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu dr. Branko Smerdel kaže da bi tvrdnje Perković Jakovine bile nategnute čak i s aspekta gramatičkog tumačenja Ustava.

– Zakon o izboru predsjednika napisan je prije 22 godine, kada je uvažena zastupnica još bila u dječjem vrtiću, i po njemu je provedeno šest krugova izbora za predsjednika države. Nema čistog gramatičkog tumačenja Ustava, nego valja tražiti njegov smisao i staviti ga u kontekst cijele situacije u kojoj se primjenjuje – kaže Smerdel i objašnjava da je jasno kako se većina glasova svih birača koji su izašli na izbore traži u prvome krugu, dok se za drugi izborni krug, kada se natječu dva kandidata, traži “samo” većina glasova. Kakvog bi, napominje, imalo smisla da se u srazu samo dvoje suparnika za šefa države traži većina glasova svih birača koji su izašli na izbore.

– Uostalom, nije mi poznat nijedan sustav u kojemu bi se u utrci dvoje kandidata tražila natpolovična većina. Svi izborni sustavi u drugom krugu do pobjednika izbora dolaze običnom većinom birača – zaključio je Smerdel.

Njegova kolegica s Pravnog fakulteta u Rijeci Sanja Barić na prvom mjestu smatra da bi Državno izborno povjerenstvo (DIP) pri brojenju glasova trebalo uključiti i nevažeće listiće, a ne iskazivati postotak osvojenih glasova računajući samo važeće glasove. Kao drugo, ističe da su izbori provedeni potpuno u skladu sa zakonom i dosadašnjom praksom. Treće je pitanje koje se postavlja jesu li u skladu s Ustavom.

– Komparativna praksa, kao i dosadašnja hrvatska praksa govori da je drugi krug u skladu s Ustavom, ali se s obzirom na rečenicu da se predsjednika izabire većinom glasova svih birača izašlih na izbore ostavlja prostor da se takvo pitanje može postaviti Ustavnom sudu – kaže Barić.

Dodaje da bi se, kada bi se prihvatilo tumačenje da nevažeći listići u drugome krugu imaju utjecaj na ishod izbora, time dao pravni legitimitet onima koji su listiće poništili.