Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever te glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić gostovali su ovoga petka u emisiji Hrvatskog radija ''U mreži prvog'', gdje su se dotaknuli najavljenog registra stanovnika. Otkrili su i kako bi on trebao biti dovršen za otprilike dvije godine.
- Registar može donijeti jako puno benefita za građane Republike Hrvatske. Ne govorimo samo o imovinskim karticama. Govorimo i o tome da usluga javno pravnih tijela bude dostupnija našim građanima, odnosno da sve one usluge koje danas rade različita tijela budu na jednak način dostupne svim građanima što podrazumijeva da je ovakav registar baza podataka koju bi koristila sva tijela u državnoj upravi. Koristili bi ih proaktivno tako da građani ne moraju podnositi pojedinačne zahtjeve svakom od tijela nego da javna uprava proaktivno daje svoje usluge. Odnosno da prepoznaje sve one građane koji imaju pravo na neko od davanja. To danas nije slučaj - kazao je Kutleša.
- Rokovi za ovaj projekt su godinu i pol-dvije godine. Ovisno o tome što ćemo otkriti u svakoj od tih baza podataka. Ono što je bitno je da vremenska i prostorna komponenta svih tih podataka bude dostupna svim tijelima i da građani također mogu svoje podatke vidjeti i ažurirati - dodao je.
Sever smatra kako sindikati, kao i uvijek, pozdravljaju uvođenje registara jer to znači uvođenje reda. Smatra međutim da se ne bi trebalo stati samo na Registru stanovnika, obitelji i kućanstava. - Demografi u Hrvatskoj već 30 godina upozoravaju da smo mi zemlja nazadna u toj vrsti registara i da nam nedostaju registri stanovništva. Kad se radio zadnji popis stanovništva tada je bilo najavljeno da će sljedeći popis za 10 godina sasvim sigurno biti u novom okruženju. Postojala je i nekakva nakana EU-a da do 2023. godine sve zemlje uvedu registre stanovništva. Čini mi se da se to negdje izgubilo pa se sad govori o 2030. No nama su nužni registri stanovništva na koji bi se nadovezao registar stambenih jedinica i onda cijeli niz onoga drugog - komentirao je.
- Rekao bi da je ovo prvi dio koraka prema porezu na nekretnine. Tek se zakoračilo jer treba još završiti i uređenje zemljišnih knjiga da se jasno vidi i ta struktura. Treba onda pratiti i još nešto a to je namjena vlasti da se uvede reda i u sve one oblike primanja i davanja koje građane dobivaju kao i u porezni sustav kojim je potrebno drugačije pratiti sva primanja i reagirati nekakvim poreznim škarama unutar kućanstva i šire - dodaje Sever.
Osim toga, i Hrvatska udruga poslodavaca podržava ovaj projekt, dok Stojić smatra kako će ovo biti dobar način za povećanje transparentnosti. - Nadamo se da se kroz povećanu razinu transparentnosti može stvoriti pretpostavka za ujednačavanje poreznog tereta. Nikako se ne zalažemo za povećavanje poreza ikome nego za ujednačavanje. Ne može biti dohodak od rada višestruko više oporezivan u odnosu na rentijersku aktivnost. To nije samo financijski efekt. Mi imamo bazen radne snage koja očito ne želi sudjelovati na formalnom tržištu rada jer je sustav postavljen tako da se ljudi mogu baviti raznim djelatnostima gdje je porezno opterećenje niže. To je nelojalna konkurencija formalnom tržištu rada - zaključio je Stojić.
>> VIDEO Poznati detalji povrata poreza, oko 153.000 mladih dobiva puni iznos: 'Isplate kreću u svibnju'
Porezna represija protiv stoke sitnog zuba.