Po Globalnom indexu inovacija za ovu godinu, koji prati inovacije i njihove trendove u 132 ekonomije, Hrvatska je na 44. mjestu. Za ljubitelje lokaliziranih usporedbi Slovenija je na 33., Srbija na 53., a BiH na 77. Stupanj naših inovacija bio bi u skladu s razinom naše razvijenosti. Ovaj indeks koji formira Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo napravljen je u neizvjesnosti uzrokovanoj sporim ekonomskim oporavkom od pandemije COVIDa-19, visokim kamatnim stopama i geopolitičkim sukobima, ali uz nadanje u početak digitalnog doba i valova inovacija duboke znanosti i tehnološkog napretka. Tako stoji u komentaru ovogodišnjeg izvještaja. Navodi se kako su ulaganja u inovacije pokazala različite rezultate u 2022. u kontekstu mnogih izazova i pada u financiranju inovacija. Izgledi za 2023. i 2024. su neizvjesni. Tehnološki napredak je nezadrživ, bez mnogo zastoja; usvajanje tehnologije raste, ali je socioekonomski učinak i dalje slab, još je jedna poanta izvještaja.
Švicarska, Švedska, Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Singapur vode; Kina, Turska, Indija, Vijetnam, Filipini, Indonezija i Islamska Republika Iran su gospodarstva sa srednjim dohotkom koja su najviše napredovala u inovacijama u posljednjem desetljeću. Sjedinjene Države, Singapur i Izrael ostvaruju najbolje rezultate u određenim pokazateljima inovacija. Regionalni lideri u inovacijama po ovom indeksu su Švicarska, Sjedinjene Države, Brazil, Indija, Singapur, Izrael i Mauricijus; Indija i Ruanda prednjače u svojim prihodovnim skupinama. Ukupno 21 gospodarstvo nadmašuje inovativnost u odnosu na razinu razvoja, većina se nalazi u subsaharskoj Africi i jugoistočnoj Aziji, istočnoj Aziji i Oceaniji. Interesantno, Indija, Republika Moldavija i Vijetnam i dalje su rekorderi budući da su 13. godinu zaredom nadmašuju očekivano u inovacijama za svoje kategorije. Svi pet najvećih svjetskih znanstvenih i tehnoloških klastera nalaze se u istočnoj Aziji; Tokio–Yokohama najveći je znanstveno-tehnološki klaster na svijetu, a Cambridge znanstveno-tehnološki najintenzivniji. To su glavne točke izvještaja u kojem gotovo da i nema spomena Hrvatske.
VEZANI ČLANCI:
Prof. dr. sc. Miljenka Šimpragu, predsjednika Hrvatske zajednice inovatora pitali smo smatrali ovakav plasman Hrvatske dobrim ili lošim.
- Nažalost, Hrvatska i dalje ne napreduje, već naprotiv nazaduje. Iako se pad za par mjesta na ljestvici Globalnog inovacijskog indexa od 132 zemlje na svijetu ne čini značajan, kada tome dodamo da je od 2021. godine Hrvatska nazadovala prema pokazateljima koje mjere učinak institucija za oko 30 mjesta te da je po inovacijama u Europskoj uniji na posljednjem mjestu, onda to Hrvatsku zajednicu inovatora zabrinjava. Ističem da to zabrinjava Hrvatsku zajednicu inovatora, jer smo mi ovoga trenutka očito jedini u Hrvatskoj koji na nacionalnoj razini populariziramo i pomičemo inovacije kao ključni čimbenik razvoja hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini, kaže prof. Šimpraga.
No, prema podacima Državnog zavoda za statistiku situacija je lani u odnosu na 2021. nešto bolja. Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo u 2021. podneseno je 88 prijava patenata, dok je u 2022. podneseno 130 prijava patenata. Postoje i razlike u toj općoj statistici, 2021.od ukupnog broja prijava domaćih prijavitelja, 68,8% patenata prijavile su fizičke osobe, a 31,2% pravne osobe. Kod stranih prijavitelja fizičke osobe imale su 72,7% prijava, a pravne osobe 27,3% prijava. Godinu kasnije, 2022., od ukupnog broja prijava domaćih prijavitelja, 45,1% patenata prijavile su fizičke osobe, a 54,9% pravne osobe. Kod stranih prijavitelja i fizičke i pravne osobe imale su udio od 50% prijava. Čini se kako smo, barem u posljednje dvije godine, najaktivniji u općem strojarstvu i kemiji. U 2021. najveći udio prijava bio je u području općeg strojarstva (37,0%), slijedi područje kemije (30,1%), dok je najmanji broj prijava bio iz područja mjeriteljstva (9,2%). Samo je nešto drugačije u 2022. najveći udio prijava bio je u području kemije (35,0%), slijedi područje općeg strojarstva (33,1%), dok je najmanji broj prijava bio iz ostalih područja (6,8%).
- Broj patentnih prijava domaćih prijavitelja je porastao i vratio se na razinu od 2018. godine, ali broj priznatih patenata pada u nizu i u odnosu na neke naše susjedne zemlje je drastično manji. Tako na primjer, Čehoslovačka ima oko 10 puta veći broj patenata po glavi stanovnika od nas, Slovenija 20 puta, a Austrija oko 50 puta. I s obzirom na trenutno razumijevanje, brigu i potporu države inovatorima, po mom mišljenju Hrvatska neće napredovati na listi Globalnog inovacijskog indexa, pače, nastaviti ćemo padati!, kaže prof. Šimpraga. Logično je pitanje što treba napraviti da bismo poboljšali ne samo poziciju na WIPO ljestvici već i broj inovacija i patenata općenito.
VEZANI ČLANCI:
- Da bi napredovali na listi, hrvatski političari bi morali shvatiti da nema razvoja društva bez potpore najkreativnijem i najinovativnijem dijelu društva koji se ovoga trenutka nalazi u akademskoj zajednici. Naime, hrvatsko se gospodarstvo nažalost u preko 90% slučajeva temelji na mikro, malim i srednjim poduzećima koji nemaju dovoljno ni kadrovskih ni materijalnih potencijala za samostalni razvoj inovativnih usluga i proizvoda, odnosno za utemeljenje centara za istraživanje i razvoj. Zato nam je razvoj industrije u Hrvatskoj spor pa je i udio industrije u BDP-u ispod prosjeka razvijenih zemalja. Najbolji pokazatelj tome je da je udio turizma u BDP-u Hrvatske preko 20% što one koji razumiju ovu problematiku zabrinjava. Tako da su ovoga trenutka Hrvatska javna sveučilišta najveća inovacijska središta i obavezno ih treba povezati sa gospodarskim subjektima na način da se ponovo uspostaviti funkcioniranje inovacijskog sustava koji u Hrvatskoj trenutno stagnira. Naime, ovog trenutka u Hrvatskoj nemamo Strategiju razvoja inovacija Republike Hrvatske, nemamo državnog tajnika za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja te državnog tajnika za inovacije u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Već više od dvije i pol godine ne sazivaju se sjednica Nacionalnog inovacijskog vijeća, Inovacijskog vijeća za industriju RH i tematskih inovacijskih vijeća. Dakle, inovacijski sustav u Republici Hrvatskoj se urušava po drugi puta u posljednjih 15 godina, kaže naš sugovornik.
Nastavlja kako svjesna svega toga, Hrvatska zajednica inovatora za očuvanje i razvoj inovacijskog sustava Hrvatske budućoj Vladi RH nudi rješenja.
- Prvo od njih je ustrojiti poziciju ministra za inovacije i transfer tehnologije bez portfelja sa zadatkom da koordinira suradnju gospodarskih resora sa akademskom zajednicom u funkciji tehnološkog razvoja i općeg napretka hrvatskog društva. Drugo, da ustroji Ministarstvo visokog obrazovanja, znanosti i tehnologije, koje bi imalo zadaću potencijale hrvatske znanosti i visokog obrazovanja staviti u funkciju tehnološkog razvoja i poticanja inovativnosti i kreativnog pristupa u gospodarstvu. Treće, da do 2030. godine poveća udjel izdataka za istraživanje i razvoj (I&R) u BDP-u na 3%. Zatim da počinje poticati projekte kojima bi se udvostručila zaposlenost istraživača u poslovnom sektoru, kako bi se približili barem razini od 50% u odnosu na prosjek Europske unije te programe potpore poduzećima povezati s proizvodnim i procesnim inovacijskim aktivnostima inovativnih poduzeća te s obrazovnim, znanstvenim i istraživačkim institucijama. Također, treba poticati veće zapošljavanje mladih stručnjaka, posebice doktora znanosti u hrvatskom gospodarstvu, kako bi se osigurala pokretačka snaga za promjene prema gospodarstvu temeljenom na znanju, novim tehnologijama i inovacijama, govori prof. Šimpraga smatrajući kako uz navedeno, da bi inovacijski sustav u Hrvatskoj bolje funkcionirao i da opstao u budućnosti, uz ministra za inovacije Hrvatskoj bi trebalo donijeti i Zakon o inovacijama koji bi regulirao financiranje i funkcioniranje inovacijskog sustava te na taj način spriječio njegovo urušavanje u budućnosti, osigurao podizanje Hrvatske na svjetskim rang listama inovativnih zemalja svijeta i konačno ubrzao razvoj industrije te povećao njezin udio u rastu BDP-a Republike Hrvatske.
VIDEO Njemački veleposlanik: Njemačka želi reforme u EU, i zbog proširenja, i poziva Hrvatsku da bude proaktivnija