U sljedećoj perspektivi Europska komisija predlaže da ulaganje u promet u pametnim gradovima bude među prioritetima. Predlaže se da 30 milijardi eura bude investirano u pametnu infrastrukturu, pametni gradovi postali su ključni centri inovacija, rekla je Maja Bakran, zamjenica glavnog direktora Glavne uprave za mobilnost i promet EK prilikom otvaranja konferencije Pametni gradovi – gradovi budućnosti, održanoj jučer u zagrebačkoj zračnoj luci u organizaciji Poslovnog dnevnika.
Urbano planiranje
Europska komisija ovih dana donijela stratešku dugoročnu viziju za prosperitetno i klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. pod nazivom Čist planet za sve, dokument važan za projekt pametni gradovi. Cilj je da do 2050. Europa, koja daje 10 posto emisija stakleničkih plinova, postane prvo klimatsko neutralno gospodarstvo na svijetu. To neće biti prepreka napretku jer je Europa od 1990. do 2017. za 22 posto smanjila tu emisiju, a gospodarstvo je u tom razdoblju naraslo za 57 posto, dodala je Bakran.
– Čak 75 posto Europljana živi u gradskim područjima i prinose s 85 posto BDP-a. Važno postaje urbano planiranje, staze za bicikliste i pješake, dostave dronovima. Ključan je pojam mobilnosti kao usluge u čijem je centru građanin, imamo nove usluge – dijeljenje vozila, bicikala, novi startupovi.
Pogledajte dodjelu nagrada s konferencije Pametni gradovi – gradovi budućnosti:
Grad je pravi laboratorij za nova rješenja – rekla je.
Nazočnima se obratila i Alenka Košiša Čičin Šain, zamjenica direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, rekavši da pametni gradovi mogu bolje koristiti svoje resurse. U Hrvatskoj je istaknula primjer HEP-ovih pametnih mreža, projekt u koji se logistički uključio i Fond, a rezultat je efikasnija distribucija.
Na konferenciji “Pametni gradovi” dodijeljeno je pet nagrada – za pametnu digitalizaciju, pametnu upravu, pametni odgoj, pametnu energetiku i pametni promet.
Ovogodišnju nagradu u kategoriji pametna digitalizacija dobio je Grad Vrgorac, za svoju akciju pod nazivom “Misli globalno, kupuj lokalno”.
– Htjeli smo pomoći našim poljoprivrednicima da lakše predstave svoje proizvode. Stvorili smo digitalnu bazu da kupci dođu do njih bez trgovačkih marži i nakupaca – rekao je gradonačelnik Vrgorca Ante Pranjić.
Dodao je kako se radi i na digitalizaciji gradske uprave, a uskoro će predstaviti i neke nove projekte.
– Entuzijasti iz grada napravili su aplikaciju i uspješno nas uveli u proces digitalizacije. Želimo grad bez papira, da se građani služe svojim tabletima i pametnim telefonima – rekao je gradonačelnik Pranjić.
Bravo za pulski e-Vrtić
Nagradu za pametnu upravu ove je godine dobio Grad Bjelovar, koji je ozbiljno krenuo u digitalizaciju svakodnevnih radnih procesa gradske uprave kroz Geokomis, projektu pametnih, odnosno uređenih podataka.
– Sada se jasno vidi tko plaća komunalnu naknadu, a tko ne. Bjelovar je prvi pokrenuo cjelokupnu digitalizaciju gradske uprave. Do kraja godine bit ćemo u potpunosti digitalizirani grad, kad dovršimo digitalizaciju svih 100 procesa koje u gradu obavljamo – rekao je gradonačelnik Dario Hrebak, dometnuvši kako želi da “Bjelovar postane najtransparentniji grad u RH, da se vidi svaki račun koji je platila gradska uprava”.
Grad Pula nagrađen je u kategoriji Pametan odgoj za svoj projekt e-Vrtić koji je povezao sustav upisa i upravljanja vrtićima u sustavu tri javna te 22 privatna vrtića u tom gradu. Kako je na primanju nagrade istaknula Elena Puh Belci, zamjenica gradonačelnika, zbog mukotrpnog, dugotrajnog i složenog procesa upisa djece u vrtiće na području grada, uvođenje sustava elektroničkog upisa djece u vrtiće putem aplikacije e-Vrtići bilo je nužno kako bi se cijeli proces upisa modernizirao, poboljšao i pojednostavio.
Poreč bez azbesta
U kategoriji Pametna energetika i okoliš je nagrada otišla u Poreč za projekt “Moj Poreč bez azbesta” u ime kojeg je priznanje preuzela Gordana Lalić, direktorica javnog komunalnog poduzeća Parentium. Ona je istaknula da je azbest, svog svojih dobrih mehaničkih, kemijskih i toplinskih svojstava, vrlo dugo bio zastupljen u izradi krovnih pokrova koji su bili u masovnoj upotrebi u proteklim desetljećima, a što je rezultiralo da mnogi objekti imaju takav pokrov.
– Osmislili smo program koji je podrazumijevao potpore onima koji žele ukloniti krovne pokrove koji sadrže azbest jer bez bespovratnih teško bi se netko odlučio na zamjenu krova – kazala je Lalić.
Najpametniji grad u Hrvatskoj po pitanju prometa je Rijeka koja je dobila nagradu za svoj projekt “Automatsko upravljanje prometom”. Kako je pojasnila Spomenka Mičetić, direktorica Rijeka prometa, ovaj projekt radio se 2003. do 2015., a vrijedan je 3,5 mil. eura.
Osim same Rijeke, u projektu su sudjelovali i Županija te Hrvatske ceste. Uključena su 62 semaforska čvorišta koja su umrežena u inteligentni centar upravljanja. Postignuta je veća protočnost prometa u Rijeci koja ima 84 semafora na križanjima, a 14 ih je pokriveno i kamerama.
Svi na tablete!