U studiju Večernjeg lista gostovao je Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Emisiju je vodio Mislav Šimatović.
Koliko je do danas stiglo novih zahtjeva za potpore zatvorenim ugostiteljskim objektima i koliko ih očekujete za očuvanje radnih mjesta?
Dosad smo imali oko 600 tisuća radnika prijavljenih i 100 tisuća poduzeća koje smo pokrili kroz mjere za očuvanje radnih mjesta. Sada, od listopada do prosinca imamo oko 29.000 prijavljenih tvrtki, neke ne ispunjavaju uvjete. Za 90.000 radnika isplaćene su potpore za listopad. Što se tiče studenog i prosinca, u tom periodu je veća zatvorenost, procjenjujemo da će biti između 120 i 150 tisuća zaposlenika prijavljenih za navedene mjere. Mi smo mjerama pokrili i neke druge grane, do kraja godine planiramo da će biti na razini od osam milijardi kuna – rekao je Aladrović.
Koliko je točno poduzetnika u djelatnostima u kojima je zabranjen rad i koliko je radnika u tim djelatnostima?
Što se tiče poduzetnika kojima je obustavljen rad, tu imamo oko 85 tisuća radnih mjesta i nekakvih 20.000 poduzetnika. Očekujemo da će se svi oni prijaviti na mjere i da će im biti isplaćene potpore te svima koji su u padu poslovanja.
Ovog puta država kompenzira i fiksne troškove, koji su uvjeti za to?
Porezna uprava jučer je raspisala uvjete, mehanizam je takav da se prikazuju stvarni fiksni troškovi koji su nastali, a onda država onima koji imaju pad veći od 60 posto nadoknađuje postotak od tog stvarnog pada fikusnih troškova. Kroz sustav e-porezne poduzetnici se prijavljuju, pokazuju stvarne troškove, dokazuju da su ih platili i onda HZZ na temelju podataka Porezne uprave refundira troškove. Naša je procjena da je to iznos od 250 milijuna kuna koji će biti nadoknađen poslodavcima. Zahtjevi se mogu podnositi do 15. veljače, a zahtjevi za očuvanje radnih mjesta do 25. prosinca.
Koliko bi sredstava za očuvanje radnih mjesta država mogla potrošiti sljedeće godine?
Mi smo svjesni da ova situacija može potrajati, vrlo je neprecizno procjenjivati do kada, vrlo je izvjesno da će siječanj i veljača biti mjeseci u kojima ćemo morati pomagati određenim sektorima u ekonomiji. U proračunu za iduću godinu za očuvanje radnih mjesta odobreno je 2,2 milijarde kuna, oko 300 milijuna eura. Očekujemo da će nam za taj prvi dio godine to biti dovoljno.
Stali su pregovori oko novog prijedloga Zakona o radu kojim bi se trebao regulirati rad na daljinu, odnosno s izdvojenog radnog mjesta? Gdje je zapelo i koja je osnovna ideja, kad bi se mogli nastaviti?
Nisu zapeli pregovori nego smo imali objektivne okolnosti da su pojedini članovi pregovaračkih odbora s obje strane bili COVID pozitivni pa je to nešto što nam je otežalo situaciju. Sutra bi se trebao održati sljedeći sastanak iako opet imamo problema s COVID-19. Što se tiče samog zakonskog rješenja, smatramo da Zakon o radu mora kao takav biti zakon koji će poticati investicijske i poslovne aktivnosti u RH koje će učiniti ekonomiju konkurentnijom. Kad to spustimo na nižu razinu, onda govorimo i o uređenju tzv. rada od kuće, o uređenju samih ugovora o radu, želja nam je povećati broj ugovora na neodređeno i smanjiti broj ugovora na određeno vrijeme, ali s realnim mogućnostima, odnosno s pojednostavljivanjem otkazivanja ugovora na neodređeno vrijeme kako bi opet zaštitili i poslodavce od potencijalnih problema koje bi mogli imati s određenim vrstama radnika. S druge strane želimo zaštititi i radna prava i naći tu balans. Vjerujemo da ćemo kroz razgovore koje imamo uspjeti iznjedriti rješenja i to pretočiti u realnu zakonsku proceduru. Prema našim procjenama, to možemo očekivati tijekom prvog kvartala 2021. godine.
Ideja je postići dinamiku na tržištu rada, uvesti fleksibilnost da je lakše davati otkaze, ali i lakše zapošljavati?
Može se izvući ta teza, ali nije smisao otkazivanja ugovora o radu za one radnike koji ispunjavaju sve one kriterije koje trebaju nego je smisao da se omogući poslodavcima lakše raskidanje ugovora o radu ako radnici ne ispunjavaju sve što bi trebali prema onome što su ciljevi poslodavca. Rad na daljinu je jedan dio koji, ako se kvalitetno definira, definitivno može podići efikasnost cijele ekonomije i to ćemo definitivno promovirati.
U kojem smjeru se ide da se regulira rad na daljinu? O tome donosi odluku poslodavac ili je može zatražiti zaposlenik?
Tu je ideja da idemo na različite vrste rada na daljinu, povremeni ili trajni. Želimo ukloniti one administrativne barijere pri radu na daljinu, od određenih dijelova koji se odnose na zaštitu na radu do toga da potičemo tvrtke koje si mogu priuštiti takav rad da to i čine. Naveli ste primjer Večernjeg lista u kojem, vjerujem, neometano funkcionirate pri radu na daljinu.
Mijenja se Zakon o strancima, on je vrlo liberalan, ukinute su kvote za zapošljavanje, poslodavci mogu uvoziti radnu snagu odakle žele pod određenim uvjetima. Što očekujete, koliki bi mogao biti priljev radne snage?
Logično je da je velika većina kvote odlazila na radnike u sektoru građevinarska i ugostiteljstva. Očekujemo da ćemo aktivirati domaću radnu snagu, to je prva intencija zakona. Prvenstveni cilj nam je zaposliti sve one koji žive i borave u Hrvatskoj i tako ih maknuti s tržišta nezaposlenosti. No, moramo ostaviti mogućnost poslodavcu, ako ne nađu radnu snagu, da tu radnu snagu mogu potražiti u inozemstvu.
Ne bojite se da bi moglo doći do urušavanja tržišta rada?
Apsolutno ne. Mi smo do kraja, do donošenja zakona imali vrlo aktivnu raspravu između sindikata i poslodavaca i siguran sam da će svi biti zadovoljni ovim rješenjima.
Koliko ćete iduće godine usmjeriti novca u mjere aktivne politike zapošljavanja?
Uz same mjere, ako izuzmemo dio očuvanja mjera radnih mjesta, planiramo investirati 1,4 milijarde kuna. Samozapošljavanje je polovica tog iznosa. Od siječnja 2021. redizajnirat ćemo mjere. Prijave će biti isključivo u elektronskom obliku, redizajnirat ćemo pojedine vrste mjera i iznose koji se mogu koristiti. Faza koja slijedi nakon samozapošljavanja, u kojoj HZZ pomaže proširenju poslovanja, imat će duži obuhvat i veći financijski učinak.
Nacionalna mirovina treba stupiti na snagu od iduće godine, odnosno kreću isplate. Koliko će biti korisnika?
Tzv. nacionalna mirovina kreće u isplatu od 1. siječnja 2021. Naše prve projekcije govorile su o nešto manje od 20.000 korisnika nacionalne naknade, očekujemo da će to biti na toj razini. Radi se o dijelu društva koje nema nikakve prihode, stariji je od 65 godina, u velikom slučaju to su žene i na taj način tom smo mjerom pokrili one najpotrebitije, a koji su živjeli bez ikakvih primanja. Procjene su da je oko 40-ak tisuća takvih osoba, s tim da su neki u sustavu socijalne skrbi.
Ma zaboravite. Čim se u pregovore uključe sindikati državnih i javnih struktura, manji su od makova zrna. Ti sindikati su se borili da primanja potpuno odvoje od rada i rezultata, da u ugovore uđe prednost zapošljavanja rodbine, a sad bi se odjednom trebali odreći prava da im plaća ne ovisi o rezultatima? Ma baš... Isto kao što su se busali o prsa da se teret krize treba podjednako podijeliti svima, i onda slijedeći dan potpisali dizanje plaća u javnim strukturama i isplati Božićnica, a sada i nagrada... Među prvima smo u svijetu po pravima radnika, a među državama gdje je najteže otpustiti radnika. 12 po pravima i 120 po lakoći otpuštanja i zapošljavanja radnika. Pa ako pogledate javne strukture, negdje sam pročitao podatak da je do sada u zadnjih 20 godina otpušteno ukupno 48 djelatnika... Od svih tih 600.000 koliko je zaposleno vezano uz državu...