Završila je konferencija o klimatskim promjenama COP24 u poljskim Katowicama nakon dva tjedna rada, no ostali su ozbiljni problemi nakon nje. “Vlade nisu odgovorile političkom voljom da se države hitno suoče s krizom vezanom za klimatske promjene na čije posljedice upozoravaju znanstvenici”, priopćila je organizacija Climate Action Network (CAN) koja okuplja 1300 nevladinih organizacija iz 120 zemalja. COP24 je propao, smatra i organizacija Greenpeace. Zapravo dogovor do kojeg se došlo u Katowicama ne sadrži jasne obveze za države.
Nova prilika dogodine
U završnom dokumentu usvojenom u Katowicama kaže se da treba primijeniti sporazum o klimi do kojeg se došlo u Parizu 2015. Iako se naizgled čini da je gotovo 200 država sudionica sastanka došlo do važnog suglasja, organizacije koje se bave praćenjem klimatskih promjena smatraju da to nije dovoljno.
Prema Pariškom sporazumu potrebno je ograničavanje globalnog zatopljenja na temperature “znatno ispod” 2°C, zatim ojačavanje kapaciteta država za borbu s posljedicama klimatske promjene, razvoj novih zelenih tehnologija i pomaganje slabijim, ekonomski manje razvijenim državama u ostvarenju planova o smanjenju emisija stakleničkih plinova. Sastanak UN-a o klimatskim promjenama koji će se održati 2019. bit će nova prilika da se vidi koliko su države voljne osnažiti svoje suočavanje s klimatskim promjenama do 2020.
Glavni tajnik UN-a António Guterres kaže da je “prihvaćanje programa rada na osnovi Pariškog sporazuma temelj za proces transformacije koji će zahtijevati pojačanu ambiciju međunarodne zajednice. Znanost je jasno pokazala da imamo potrebu za većom ambicijom u suzbijanju klimatskih promjena.”
Ignoriranje znanstvenika
I iz te izjave vidi se da nije dovoljno ono što je dogovoreno, te kako treba imati više hrabrosti u sučeljavanju s klimatskim promjenama. Guterres je kazao da će imati pet prioriteta i pet je puta ponovio istu riječ: ambicioznost! Potrebna je ambicioznost u financiranju, tehničkoj suradnji, stvaranju, tehnološkoj inovaciji i prilagođavanju. Ambicija će biti u središtu sastanka o klimi zakazanog za rujan 2019. godine.
Prstom se upire u “negativce” kao što su SAD i Saudijska Arabija koji smatraju da ne postoji opasnost od klimatskih promjena i forsiraju korištenje nafte i ugljena. Zapravo bi bogate države trebale pomagati siromašnijima.
– Godina u kojoj su klimatske promjene izazvale strahote i upozorenja klimatologa trebali su navesti političare na utjecajnije odluke – kazala je izvršna direktorica Greenpeace Internationala Jennifer Morgan i naglasila kako su vlade razočarale građane i ignorirale znanstvenike, a opasnosti, posebno za siromašne zemlje, sve su veće.
Pogledajte intervju s klimatologom Brankom Grisogonom o klimatskim promjenama:
Ovi vise brinu za polarne Medvjede nego za Poljake koji se mrznu u svojim domovima.