Pravna bitka za dvorac iz bajke koji je pljačkao tko god je stigao

Vozite li se autocestom uz čvor Bosiljevo, pogled će vam u trenutku privući dvorac koji stidljivo proviruje kroz šumski veo. Ovaj je dvorac, bez pretjerivanja, jedan od najljepših dvoraca u Hrvatskoj u čijoj ste građevinskoj ljepoti, romantičnim šetnicama, dvorskim prostorijama mogli šetati i uživati još prije četiri desetljeća, jer do 1980-ih u dvorcu Bosiljevo bio je restoran gdje ste mogli i prespavati.

Zrinsko-frankopanska urota

No već od tada kada je dvorac zatvoren, i tek je povremeno u ratu bio bolnica, on zapravo propada; zbog spore državne birokracije, loših poslovnih odluka, zbog zuba vremena koji sve to vrijeme nagriza i ruši stoljetne zidine koje su majstori graditelji u Bosiljevu podigli za Frankopane još u 15. stoljeću. Napravili su utvrdu na strmoj kamenoj stijeni ispod koje izvire potok. Četverokutna branič-kula na tri kata i danas je prepoznatljiva; najveća je i najstarija građevina s malim otvorima na katovima koja će stoljećima bila glavna fortifikacijska građevina. Kula je služila kao tamnica i stražarnica, a jugoistočni toranj iz tog vremena ima i kapelicu sv. Ane. Kroz stoljeća su nadograđivani dijelovi; palača, konjušarnice, pivnica, brojni objekti koji su služili najmoćnijim vladarima Bosiljeva. Oduvijek se dvorac nalazio na važnom putu; uz nekadašnju trasu Karolinske ceste koja vodi do Jadrana, a da bi je osvojili, ‘gosti’ su trebali prijeći dvije rijeke; Dobru i Mrežnicu.

Danas, kaže studija koju je naručila Karlovačka županija, treba barem 15 milijuna eura da bi se popravila šteta koju su desetljeća nekorištenja donijela dvorcu kako bi se stavio u funkciju.

GALERIJA Derutni dvorac Bosiljevo u vlasništvu države s godinama sve više propada

Ljepota dvorca koji je proglašen zaštićenim kulturnim dobrom, kao i ljepota prirode i okolne šetnice, s obzirom da se uz dvorac nalazi park koji je 1974. godine proglašen zaštićenim spomenikom hortikulturalne arhitekture, i danas su vidljive, a samo zahvaljujući Općini na čijem je području bajkoviti dvorac, raslinje još nije progutalo ovaj velebni dom plemićke obitelji Zrinskih i Frankopana koji su vladali Bosiljevom čak dva stoljeća, uredili ga, dogradili i napunili bogatstvom. Dvorac je pljačkan nekoliko puta, prvi puta 1671. nakon zrinsko-frankopanske urote, a jedan od zapisa kaže da je samo barun Sauer, tada podgeneral karlovački, iz Bosiljeva odnio dragocjene primjerke starog oružja, 500 dragocjenih knjiga, mnogo koža zlatom obrubljenih i opšivenih, lijepih šatora, prekrasnog pokućstva, predmeta od slonove kosti i srebra uvezenih iz Venecije i drugih europskih središta, stari novac, zlatom urešene kočije...

Potomci vlasnika žele dvorac natrag

Nakon odlaska svakog njegova vlasnika, iz dvorca su se odnosile dragocjenosti, pa i zadnjih godina. Iako je dvorac zaključan, a iznad ulaza stoji natpis da se ne smije ulaziti, lopovima to nije prepreka; iz unutrašnjosti nedostaju starinske peći, namještaj, lusteri, a nečija dvorišta krase kameni ukrasi i veliki kameni zmaj koji je u minulim stoljećima sumnjičavo s kule promatrao došljake. Dvorac je, nakon dugogodišnjeg sudskog spora s tadašnjim poduzetnikom Sinišom Križancem koji ga je 90-ih godina dobio u koncesiju na 99 godina uz obvezu da ga uredi i stavi u funkciju, što naravno nije napravio, Općini vraćen 2008. godine. No proteklih 20 godina traje postupak u kojem nasljednici posljednjih vlasnika ovog dvorca, potomci obitelji Marka Ukića, šibenskog tvorničara iz vremena prije 2. svjetskog rata, te Ante Vlahova, imućnog pomorca, traže od države povrat svoje imovine koja im je oduzeta 1948. godine i konfiscirana. U tijeku je obnovljeni postupak s nasljednicima, zbog čega je vlasnik dvorca država, a njegova konačna sudbina u rukama je suda.

Do tada, Općina Bosiljevo kao ni Ministarstvo kulture ili Karlovačka županija ne mogu provoditi neka velika ulaganja, već samo hitne mjere sanacije, primjerice popravak krovišta kako bi objekt sačuvali od daljnjeg propadanja. A to je samo kap u moru onoga što ovaj dvorac zaslužuje.

– Svake godine od Ministarstva kulture dobijemo sredstva; između 100.000 i 300.000 kuna za hitne sanacije – kazao je Josip Kasun, načelnik Bosiljeva. Dok ne dođe konačno rješenje, Ministarstvo kulture, putem karlovačkog Konzervatorskog odjela, radi na izradi arhitektonskog snimanja postojećeg stanja kao podloge za izradu projekta sanacije i izradu konzervatorske studije.