Kako inicijative za poboljšanje pristupačnosti osobama s invaliditetom mogu pozitivno utjecati na turističku sliku Hrvatske, a pogotovo na njezin istočni dio? Odgovor na to nudi pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Anka Slonjšak, fokusirajući se na posljednju inicijativu Osječko-baranjske županije – prekogranični projekt ADOBE. Naime, kroz projekt ADOBE je, između ostalog, provedena i analiza pristupačnosti, koja je dostupna putem ADOBE HU-HR web stranice i mobilne aplikacije, a daje detaljne i relevantne informacije koje osobama s invaliditetom mogu pomoći prilikom odabira destinacije. Pravobraniteljica smatra kako zaključci istraživanja i preporuke iz analize daju kvalitetan temelj za mjere i aktivnosti kojima se može osigurati pristupačnost turističke ponude ovog područja. To potvrđuje i iskazani interes većine vlasnika objekata koji su sudjelovali u istraživanju, pa se uz nastavak aktivnosti kojima se podiže razina svijesti o potencijalu i benefitima pristupačnog turizma, te uz poticajne mjere nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti, mogu očekivati značajnu pozitivni pomaci u osiguranju pristupačne turističke ponude.
Porast noćenja i prihoda od turizma
- Poznato je kako sobe s invaliditetom su najveća manjinska skupina turista u svijetu koju čini čak 650 milijuna putnika s pratnjom i predstavljaju velik turistički potencijal za svaku državu, jer više od 300 milijuna osoba s invaliditetom učestalo putuje, u pravilu su vjerni gosti koji se često vraćaju na destinacije na kojima budu zadovoljni uslugom, često putuju izvan sezone i ostvaruju više noćenja. To bi trebalo biti prepoznato kao prilika i za Republiku Hrvatsku te posebno za Slavoniju, Baranju i Srijem, uzimajući u obzir važnost i značaj kontinentalnog turizma na tom području – ukazuje pravobraniteljica Slonjšak, naglašavajući kako je njezin ured prema prikupljenim podatcima posljednjih nekoliko godina došao do jednostavnog zaključka. Riječ je o činjenici da u sredinama u kojima su intenzivnije provođeni projekti usmjereni na poboljšanje pristupačnosti i u kojima su pružatelji turističkih usluga prepoznali potencijal tako obogaćene turističke ponude, postoji i porast noćenja te prihoda od turizma.
Primjeri dobre prakse pristupačnosti
Pravobraniteljica otkriva da iako turističke zajednice nemaju obvezu prikupljanja podataka o smještaju vezano za osobe s invaliditetom, iz podataka prikupljenih pomoću sustava eVisitor zanimljiv je primjer jedne atraktivne turističke destinacije u Istri koja sustavno pristupila osiguranju pristupačnosti turističkih objekata i usluga te edukaciji turističkih djelatnika. Naime praćenjem podataka od 2016. do 2019. godine na toj destinaciji je zabilježen godišnji porast od preko 45% noćenja osoba s invaliditetom u odnosu na svaku prethodnu godinu. Većina tih gostiju je ondje boravila sa članovima obitelji ili pratnjom, iz čega proizlazi da osiguranje pristupačnosti donosi porast broja gostiju i noćenja. Stoga ne čudi kako turističke zajednice u svojim odgovorima pravobraniteljici ističu da se iz godine u godinu znatno povećava broj upita o popratnim sadržajima turističke ponude i uslugama koje se nude turistima s invaliditetom, a analize odgovora i podataka pokazuju da se broj takvih upita kontinuirano povećava na onim destinacijama koje imaju veći broj pristupačnih smještajnih jedinica.
Edukacija i senzibiliziranje svih dionika
- Naša iskustva i saznanja pokazuju da je diskriminacija neosiguravanjem pristupačnosti i uskraćivanjem razumne prilagodbe najčešće uzrokovana nedostatnom educiranošću i pogrešnim mišljenjem da osiguranje takve prilagodbe podrazumijeva velike financijske izdatke. Upravo povratne reakcije turističkih djelatnika koji su sudjelovali u istraživanju provedenom tijekom projekta ADOBE potvrđuju kako kod većine njih postoji volja za obogaćivanjem svoje turističke ponude osiguranjem pristupačnosti, ali do sada nisu imali informacije kako i na koji način to mogu učiniti – pojašnjava Slonjšak, naglašavajući kako bi ovaj projekt, ali i drugi slični projekti trebali bi utjecati na senzibiliziranje svih dionika u turizmu.
- Kako bi došlo do većih pozitivnih pomaka potrebno je i nakon završetka ovakvih projekata nastaviti koristiti spoznaje i saznanja stečena provedbom projektnih aktivnosti. Nužno je intenzivnije provoditi aktivnosti usmjerene na podizanje razine svijesti kod pružatelja turističkih usluga (posebno privatnih iznajmljivača) o važnosti razvoja “turizma za sve”, ukazivati im na već opisani potencijal, ali i na činjenicu kako primjenjujući načelo “univerzalnog dizajna” mogu obogatiti svoju ponudu – zaključuje Anka Slonjšak, ukazujući kako je potrebno kontinuirano educirati turističko osoblje (vlasnike apartmana, djelatnike ugostiteljskih objekata, djelatnike turističkih zajednica i agencija, prijevoznike i dr.) o načinu komunikacije i ophođenja prema osobama s invaliditetom različitih vrsta oštećenja. U sve navedene aktivnosti poželjno je uključiti i osobe s invaliditetom, jer upravo njihova iskustva i prijedlozi mogu na najbolji način ukazati na prepreke koje treba ukloniti, ali i na učinkovite i ekonomski prihvatljive načine uklanjanja tih prepreka primjenom načela razumne prilagodbe i univerzalnog dizajna.
O prekograničnom projektu Adobe
Projekt ADOBE – Pristupačne turističke destinacije i usluge u graničnim područjima (eng. Accessible Tourism Destinations and Services in Border Areas) sufinanciran je sredstvima iz Interreg Programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska 2014-2020. Ukupna vrijednost projekta je 195.000,00 eura, dok EU sufinanciranje iznosi 165.700,00 eura. Trajanje projekta je 20 mjeseci (od 1.5.2020. do 31.12.2021.). Korisnik projekta je Osječko-baranjska županija, projektni partner je Županija Baranya, a pridruženi partneri su Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Republike Hrvatske i Ministarstvo za ljudske potencijale Republike Mađarske.
Ovaj članak kreiran je uz financijsku pomoć Europske unije. Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Osječko-baranjske županije i ni pod kojim uvjetima ne odražava stav Europske unije i/ili Upravljačkog tijela.