Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević gostovala je u studiju Večernjeg lista u povodu početka školske godine. S njom smo razgovarali o tome koliko škole rade i bi li trebale raditi na uključivanju što većeg broja stručnjaka u kontekstu dobrobiti djece. Koliko zapravo djeca sudjeluju u donošenju odluka unutar škola, a koliko bi trebala sudjelovati, što je s njihovim fizičkim i psihičkim zdravljem, je li slika u školama zadovoljavajuća i u kojim se to situacijama djeca trebaju obratiti njoj za pomoć, samo su neka od pitanja na koja je odgovorila pravobraniteljica.
Emisiju je vodila novinarka Lana Kovačević.
"Vrijeme je za novi početak. Treća je pandemijska godina i ono što ne bi trebalo iznenaditi, ono što je važno jest da nam treba dodatno strpljenje i dostatnost u provođenju epidemioloških mjera, a treba voditi računa i o potrebama djece. Važno je da odrasli budu uzor djeci, da pokažu kako poštuju epidemiološke mjere", kazala je Pirnat Dragičević. Pozvala je roditelje i nastavno osoblje da djeci na primjeren način objasne zašto je potrebno nositi maske, zašto je važno dezinficirati ruke.
"Imali smo veliki broj pritužbi roditelja koji su upozoravali na to da je štetno nošenje zaštitnih maski, odnosno da se djeca teško nose s tim. Ono što smo odgovarali bilo je u skladu sa stavovima HZJZ-a i Ministarstva obrazovanja. To je jedini način borbe protiv ove pandemije, uz procijepljenost, upravo zato da bi djeca mogla ostati u školama. Interes djece ovdje je prevagnuo. Ono što želim reći jest da želim pohvaliti djecu. Djeca su u cijeloj koronakrizi, koliko god im bilo teško nošenje maski, pokazala veliki stupanj odgovornosti", kazao je.
"Obitelj i roditelji zaštitnički su usmjereni na djecu. Nalazimo se u razdoblju u kojem smo svi pod stresom, a i roditelji. Izvodim zaključak da su roditelji iznimno zaštitnički usmjereni prema djeci", kazala je.
"Podrška djetetu u razvoju i rastu je neophodna. Trenutak je da svi priznamo da su škole prva mjesta na kojima se podrška mora pružiti", kazala je.
Nedostatak stručnjaka
"Moramo reći da se kroz pritužbe susrećemo s molbama i zahtjevima škola za zapošljavanje. Važni su psiholozi, pedagozi, socijalni pedagozi, sve je to važno za dobrobit djece. Važno je da se svi ti profesori i učenici dodatno obrazuju o pravima djeteta kako bi prepoznali situaciju koja treba pomoć drugih stručnjaka", rekla je.
"Da bi pružili prvu pomoć, važno je da učitelji znaju da djeca pokazuju simptome straha, stresa i važno je da u to upute stručni tim škole. Važno je ne samo da prepoznaju nego i da razgovaraju s roditeljima", kazala je. Kazala je da djeca ne sudjeluju dovoljno u odlučivanju. "Jedna od prvih aktivnosti jest donošenje 'Pravila ponašanja u razredu' i djeca bi ga trebala izraditi sama i ona im ne bi trebala biti nametnuta", dodala je.
"Kazala je da djecu smeta kad ih se ne sluša. Konkretno, imali smo slučaj adekvatnog odijevanja. Traperice s rupama – jesu li one adekvatne? Djecu treba podučiti tome koja su njihova prava, ali ne smiju povrijediti prava nekoga drugog", dodala je.
"Ono što treba reći jest da se djeca s dječjim pravima upoznaju u vrtiću. Dati im treba do znanja da su sva djeca jednaka bez obzira na porijeklo, vjeru, boju kože, imovinsko stanje roditelja, poteškoće u razvoju ili bilo što drugo, kao što piše u Konvenciji o pravima djeteta", kazala je.
Situacija nakon pandemije
Pravobraniteljica je kazala da je situacija alarmantna.
"Brojna recentna istraživanja upućuju na razmjere problema i daju nam smjernice za daljnje postupanje. Pokazuju da nam djeca nisu dobro. Pokazalo se da su negativni učinci bili izraženi u nedostatku održavanja izvannastavnih aktivnosti i da sve veći broj djece ima problema s anksioznošću, strahovima. Čak 65 posto učenika ocijenilo je da je njihov život bio bolji prije pandemije. Situacija je takva da nas treba zabrinuti, upućuje na to da je potrebna zaštita mentalnog zdravlja djece", kazala je.
Moralno dno dna!