Uzgajajte svinje i imajte manje djece, bila je zapovijed koju je 70-ih godina kineska KP, državna stranka, odredila kineskim obiteljima. Sada su se stvari izmijenile. Jaslice su gotovo prazne i demografski planeri u Pekingu pozivaju žene da domovini rode više djece jer će onda ta djeca postati dobri potrošači i podupiratelji ekonomije.
“Ako je moja zemlja u posljednjih 40 godina smanjila razliku u razvijenosti u odnosu na SAD time što je koristila jeftinu radnu snagu i golemu populaciju, na što može računati u idućih 30 godina? Treba o tome porazmisliti”, napisali su Kinezi.
Upravo u tim pitanjima i podacima o natalitetu i uzrocima njegova pada leži i odgovor. Kineski komunistički čelnici, koji su kineskim obiteljima zabranili imati više od jednog djeteta kako bi svi mogli imati kakav-takav životni standard, premda jako nizak u odnosu na ostatak svijeta, morali su znati da će se stvari promijeniti same od sebe. Ne treba, odnosno ne smije država zapovijedati kako će si tko organizirati privatni život. Moralo se znati da će s porastom standarda natalitet padati do određene granice, nakon čega će ponovno zbog povećanog standarda želja za djecom porasti. To je ciklus koji se ponavlja u svim zemljama. Nekada je trebalo imati djecu kao radnu snagu na selu, a kada je počela masovna industrijalizacija koja je utjecala na životni standard i preseljenje ljudi iz sela u gradove, rađanje djece se smanjilo. To bi se dogodilo i u Kini i nije trebalo uvoditi zabrane, već samo dopustiti veću industrijalizaciju. Sada je KP promijenila zapovijed: Rađajte djecu jer nam trebaju kao potrošači. Dakle, tipično razmišljanje zapadnog kapitalizma. No, zaboravili su ponovno da se ljudi mijenjaju bez obzira na državne zapovijedi.
“Nije naša obveza imati djecu”
Antonija (34), koja radi u pravnoj službi u Šangaju, shvatila je prije šest-sedam godina da ne želi imati djecu. Kao mlada mislila je da će imati barem jedno dijete jer voli djecu, ali kako su godine prolazile počela je odbijati pritisak obitelji, društva i vlade da postane majka.
“Razmišljala sam biti majka nije život koji želim. Imala sam mogućnost izbora”, kaže Antonija, koja sebe smatra feministicom i pripada radničkoj klasi.
Osim što Kinezi ne žele imati djecu zbog vlastitog komoditeta, koči ih i to što je društvena pomoć u zastoju, što je život postala skup, a državna pomoć za djecu rijetka. Usto, žene su radno diskriminirane. Žene odbijaju imati djecu u takvim uvjetima pa sve više misle na karijeru i sreću u osobnom životu.
“Ako vlada želi da ljudi imaju više djece, onda im mora omogućiti ugodniji život”, drži Antonija i naglašava: “Nije naša obveza imati djecu.”
Kineskinje su shvatile da ne moraju imati djecu zato što to od njih traži domovina. Imat će djecu kada i ako budu htjele, a prije svega kada im država bude zajamčila ravnopravniji odnos u društvu, izjednačen s muškarcima. Kina je još jako patrijarhalna, mačistička država. Dovoljno je vidjeti sliku sastanka KP na bilo kojoj razini. Gotovo nigdje nema žena jer one, po mišljenju vlade, stranke, ali i većine muškaraca, moraju biti doma, odgajati djecu i kuhati. Nažalost, i u Hrvatskoj ima ljudi koji misle i pišu kako, posebno nedjeljom, žene moraju, nakon mise, otići kući pripremati ručak.
Znalo se da će ekonomski razvoj utjecati u Kini i na promjenu mentaliteta i želja. Možda to nisu znali ili htjeli znati čelnici države i Partije. Sada se pokušava, ali opet na neprikladan način, utjecati na povećanje nataliteta. Ukinuta je zabrana da se ima više od jednog djeteta u obitelji. Ekonomski fakultet sveučilišta u Pekingu predlaže nagradu od milijun juana (128 tisuća eura) za svako novorođenče. To je više nego privlačni iznos s obzirom na ta da oko 600 tisuća kineskih građana zarađuje samo 1000 juana mjesečno. Popis stanovništva otkriva kako je 2020. rođeno samo 12 milijuna djece, što je pad od 18 posto u odnosu na prethodnu godinu, u kojoj je rođeno 14,6 milijuna djece. Ni ukidanje obveze potkraj 2015. o jedinom djetetu nije utjecalo na povećanje rađanja. U travnju je ukinut svaki limit broja djece koje može imati jedna obitelj. Nakon malog porasta novorođenih u 2016., trend pada nataliteta je nastavljen. Računa se kako će broj umrlih biti veći od broja novorođenih već 2022. Sada je stopa plodnosti kineskih žena 1,3, odnosno jedna žena u prosjeku rađa 1,3 djeteta, a bilo bi potrebno da ta stopa bude 2,1 za održavanje broja stanovnika.
Profesor Liang Jianzhang, koji je predložio nagradu od 128 tisuća eura po novorođenom djetetu, kaže kako bi, bude li natalitet porastao na 2,1, to značilo porast od 10 posto kineskog BDP-a. Zato predlaže da se dio nagrade da u gotovini, ali dio u poreznim olakšicama ili pomoći u troškovima za školovanje djeteta. Taj bi se trošak u budućnosti balansirao s pomoći novorođenima u ekonomskom rastu jer jedan građanin tijekom svoga života daje državi više od milijun juana. Liang nije samo ekonomski teoretičar već je i uspješan poslovni čovjek. Osnovao je Ctrip, najveću kinesku agenciju za rezerviranje putovanja online.
Popis stanovništva pokazao je kako će doći do prave demografske bombe koja će usporiti ekonomski rast ne bude li se nešto promijenilo te je zbog toga povećan pritisak na vladu u Pekingu kako bi se povećala potpora obiteljima te ih se stimuliralo da imaju više djece. Sadašnji porast broja stanovnika najsporiji je od početka 60-ih godina. Kineska je vlada objavila kako je broj stanovnika u posljednjih deset godina, do 2020., porastao na 1,4 milijarde ljudi, što je pad od 0,57 posto.
Usporeni porast broja stanovnika nije neočekivan, možda je čak i bolji od onoga što su neki ekonomski analitičari očekivali. Ali je i znak da se Kina još nije adekvatno suočila sa socijalnim čimbenicima, posebno s porastom cijene života.
Može li se Kina izvući iz poražavajuće politike jednog djeteta? Popis stanovništva pokazao je i da je broj građana starijih od 65 godina porastao s 8,9 posto 2010. na 13,5 posto 2020., dok je postotak djece u istom razdoblju porastao samo 1,35 posto. Broj radno aktivnih stanovnika je stabilan, ali ubrzan porast broja starijih stanovnika zabrinjava ekonomiste.
Osim toga, broj žena u plodnoj dobi opada, a i odgađaju trudnoću tako da sada postaju majke u starijoj dobi u odnosu na protekle godine. A, na takve odluke utječe i porast troškova za obrazovanje djece, drži zamjenik skupine odgovornih za popis stanovništva Ning Jizhe. Sve su to razlozi pada broja novorođenih.
Ning drži kako je takav rezultat i prirodan s obzirom na ekonomski i društveni razvoj Kine, s time što će porast broja starijeg stanovništva imati utjecaj na razvitak na dulje vrijeme. Zbog toga je premijer Li Keqiang objelodanio da će se povisivati dobna granica za odlazak u mirovinu, koja se nije mijenjala desetljećima. Muškarci trebaju navršiti 60, a žene 55 godina za odlazak u mirovinu.
Ye Liu, docent King’s Collegea u Londonu, drži kako je na nizak natalitet utjecala i diskriminacija žena na poslu pa su sadašnji podaci o broju stanovnika prilika za izlazak iz stereotipne sheme i prihvaćanje proaktivnog odnosa prema ženama. Odnosno, trenutak je da se promijeni negativan odnos prema ženama na radnom mjestu te im država pomogne u brizi za djecu. Odgoj i čuvanje djece majki koje rade ovisi o njezinim ili suprugovim roditeljima, a djedovi i bake će biti sve manje dostupni s obzirom na to da će sve kasnije odlaziti u mirovinu.
Raste polarizacija u društvu
Profesorica na kineskoj akademiji na Tajvanu Yen-hsin Alice Cheng kaže da se društvo u istočnoj Aziji te u Kini industrijaliziralo tako brzo da tim korakom nisu mogle ići i društvene promjene. Taj će procjep trajati i buduće generacije će se s njime morati suočavati. I očekivanja su sada različita u odnosu na ona koja su imale prošle generacije. Sada će biti osnovno kako balansirati između rada i obitelji. Dosad su mnoge žene odustajale od proširenja broja članova obitelji stavljajući posao na prvo mjesto.
“Mlade generacije osjećaju potrebu za posve drukčijim izazovima od onih koje su imale prijašnje generacije. Sada se moraju boriti s konkurencijom na tržištu rada. Nije da mlade žene ne žele imati obitelj, ali to postaje sve teže”, kaže Cheng.
Profesor prava na sveučilištu Fordham i stručnjak za kineska pitanja Carl Minzne kazao je kako su se takvi rezultati vezani za pad broja stanovnika mogli očekivati i zbog brze urbanizacije Kine te postavlja pitanje mogu li svi stanovnici gradova mogu uživati i koristiti iste društvene usluge i istu razinu obrazovanja. Stvaraju se građani drugog reda, odnosno to postaju oni koji ne mogu svoju djecu dati u dobre škole kao što to mogu bogatiji. Društvo koje je bilo utemeljeno na tome da su svi jednaki, da svi imaju ista prava, pa su čak i svi bili jednako odjeveni, pretvara se u tipično zapadno potrošačko društvo u kojem postoje ‘jednakiji’, odnosno bogatiji, koji mogu svojoj djeci omogućiti bolju budućnost. Ta će polarizacija sve više rasti jer će djeca jednakijih moći imati bolje obrazovanje itd.
Sadašnje društvene promjene, posebno u vezi s brojem stanovnika, utjecale su na smanjenja kineskog ekonomskog rasta, odnosno na BDP. Kineska radna snaga u odnosu na ukupan broj stanovnika bila je 2019. za 5,4 postotnih poena viša od one u SAD-u. No, do 2050. će kineska radna snaga biti za 1,3 postotna poena niža od američke. U pitanje dakle dolaze i sve prognoze o kineskom ekonomskom pretjecanju SAD-a. Kako sada izgledaju stvari, Kina će, ako bude, teško prestići američku ekonomiju i postati prvom ekonomskom silom svijeta.
Indija će imati veći rast od Kine
Istina, ni porast broja stanovnika u Americi nije visok. Prema statističkim podacima ureda za popis stanovništva (Census Bureau), broj stanovnika rastao je po najnižoj stopi od vremena Velike depresije 30-ih godina. Trenutačno je broj stanovnika SAD-a porastao na 331 milijun, što je porast od 7,4 posto u odnosu na desetljeće prije ovoga, koje je bilo najsporije do sada. Stanovništvo je sve starije, a mladi odgađaju vjenčanja. Broj imigranata također je u padu. No, u SAD-u postoji i fenomen seljenja stanovnika prema jugu. Osim toga, u porastu su cijene stanova, a postoji i problem klimatskih promjena. U svakom slučaju, i američko je društvo u stalnoj mijeni.
U Indiji, pak, postoji problem širenja zaraze koronavirusom. Svakodnevno umire više od 4000 ljudi. Nedostaje kisika i cjepiva, na što je utjecala i odluka vlade u New Delhiju u rujnu prošle godine o izmjeni zakon o stranim donacijama. Ograničeno je doniranje stranih nevladinih organizacija indijskima. Novac mora biti usmjeren prema onima bliskima vladi. To je dovelo do toga da je desetak tisuća nevladinih indijskih organizacija ostalo bez financijske potpore, dakle bez mogućnosti da djeluju. Tko želi donirati, mora to učiniti tako da potraži lokalne nevladine organizacije koje imaju dozvolu za primanje stranog novca. A, dozvola se dobiva preko bilježnika i oni koji žele dobivati novac iz inozemstva moraju otvoriti tekući račun u državnoj banci (State Bank of India, vladinoj ustanovi), dakle vladinoj ustanovi. Takva je odluka u vrijeme pandemije vrlo problematična, napisao je New York Times.
No, prema podacima OECD-a, u 2021. godini Indija će imati veći rast od Kine. U dvoboju dvaju azijskih divova ove godine pobjeđuje Indija. Istodobno će porast BDP-a u SAD-u, zahvaljujući planu pomoći ekonomiji od 1900 milijardi dolara, ove godine biti 6,5 posto s povećanjem od 3,3 postotna poena u odnosu na prognoze iz prosinca 2020. te će 2022. BDP u SAD-u porasti četiri posto. U zoni eura BDP-a će u ovoj godini biti 3,9 posto, a 2022. 3,8 posto. Kina će ove godine imati rast od 7,8 posto i 4,9 posto sljedeće godine. Indijski rast ove ??e godine biti čak 12,6 posto, a sljedeće 5,4 posto. Globalni bi BDP do polovice 2021. trebao iznositi kao što je bio prije pandemije, prognozira OECD, ali će proizvodnja i plaće u mnogim zemljama potkraj 2022. biti još ispod pretpandemijske razine.
U svakom slučaju, čini se da pandemija COVID-19 neće utjecati na ekonomiju u mjeri u kojoj se pribojavalo da će biti te se borba među velikim ekonomskim rivalima nastavlja. Ipak uloga Kine i njezine ekonomije u svijetu je umanjena.
VIDEO Sandra Benčić iz Možemo: Zagreb više neće biti HDZ-ov i Škorin bankomat. Vidi se da ga nije briga za grad
Sva zdrava živa bića na planetu zemlji imaju prirodni nagon za produženjem vrste.