Premda na zagrebačkom Kaptolu i njegovu produžetku Novoj vesi, gdje žive prebendari, vlada zavjet šutnje, uspjeli smo jučer doznati pozadinu financijskog skandala zbog kojega je kardinal Josip Bozanić udaljio prebendare s njihovih pozicija.
“Zapovjedna odgovornost”
Prebendari su njega, zapravo, spasili. Jer se tu radilo o pravom „crkvenom udaru“. Kao što postoji državni udar, tako postoji i crkveni. Cijela afera ispočetka bila je tako planirana da na kraju kardinal Bozanić treba biti uklonjen zbog „zapovjedne odgovornosti“, tj. zato što nije imao uvida u poslove Prebendarskog zbora, a po svojoj funkciji to je trebao znati – kažu nam naši sugovornici s Kaptola. Oni tvrde da se radi o sukobu između bivšeg nuncija Alessandra D’Errica i hrvatskih biskupa na čelu s kardinalom Bozanićem. Taj animozitet, kako kažu naši izvori, mogao se primijetiti tijekom cijeloga petogodišnjeg D’Erricova mandata, koji je na sve moguće načine nastojao umanjiti utjecaj i ulogu zagrebačkog nadbiskupa kao najutjecajnijeg hrvatskog biskupa. No uloga je nuncija ukazivati na nepravilnosti i o tome izvijestiti Vatikan.
Cijela ova priča pokrenuta je tako što je jedan od biskupa, možda i ne znajući kako će sve završiti, odveo k nunciju odvjetnika Darija Budimira, koji se sporio s Prebendarskim zborom zbog dugovanja i u Zagrebačkoj nadbiskupiji nitko nije odgovarao na njegove apele. Nuncij mu je omogućio da dođe do vatikanskih kongregacija, gdje je uložio tužbu i uz svoja potraživanja prikazao hipoteke, tj. zabilježbe na crkvenim nekretninama od oko 50 milijuna kuna.
To nije „živi novac“, nego hipoteka za investicije, ali to se u Vatikanu nikome nije dalo proučavati – govore nam na Kaptolu dodajući kako je u tome trenutku najvažnije bilo cijeli spis iz Rima dobiti na suđenje u Zagreb jer bi, da je proces vođen u Rimu, sigurno stradao kardinal Bozanić, nadbiskupija bi čak možda dobila i apostolskog administratora, a ovako je on vodio proces u Zagrebu i presudio prebendarima blagim crkvenim kaznama.
U novčanim iznosima koji su se pojavili u napisima, primjerice „50 milijuna kaptolskih eura“, nije riječ o otuđenju novčanog iznosa od pojedinih prebendara. Riječ je o iznosu što ga je više investitora uložilo u dva spomenuta projekta na zemljištu u vlasništvu Zbora prebendara na koje je Zbor prebendara dao pravo građenja i dopustio odobrenje hipoteka. Novčani iznosi koji se spominju nisu vezani uz račun Zbora prebendara, nego uz nositelje prava građenja koji su za investicije podigli kredite – objasnio je dr. sc. Ivica Ivanković Rada, koji zastupa prebendare u crkvenom postupku.
Slučaj zagrebačkih Gorica
Prebendarski zbor doista nije izvještavao kardinala Bozanića o svojim poslovnim pothvatima. Bili su to dužni učiniti premda se radi o njihovu vlasništvu. No to tako funkcionira u praksi. Primjerice, tako je napravljeno cijelo Hrvatsko katoličko sveučilište, koje je kasnije blagoslovio državni tajnik Svete Stolice kardinal Bertone. I tada to nikome nije smetalo – govore naši sugovornici tvrdeći da se u ovom slučaju radi naprosto o lošem poslovnom potezu. Prebendari su, primjerice, krenuli u gradnju Prebendarskih vrtova u Tkalčićevoj ulici tako što su investitoru Vladimiru Zagorcu dali zemlju u koncesiju u zamjenu za dio poslovnog i stambenog prostora. Na zemlju je upisana hipoteka, tvrtka je otišla u stečaj, kada se u pravilu brišu hipoteke. No to nije učinjeno na prebendarskom dijelu jer prostor nije bio etažiran. Banke su čak nudile otkup duga od 20-ak milijuna eura za oko 500.000 eura, ali prebendari to nisu htjeli jer su bili vlasnici svoga dijela. Banke su čak otpisale hipoteku u svojim potraživanjima, a novi vlasnik, koji je kupio 70 posto sadašnjih Prebendarskih vrtova, još nije obrisao hipoteku u gruntovnici, tumače nam te zamršene poslovne transakcije.
A što se tiče zemlje u zagrebačkim Goricama, baš se ovih dana moglo čuti da će biti prodana za 200.000 eura pa će prebendari imati tek mali gubitak – kažu nam upućeni u crkvene transakcije, dodajući da svega ovoga ne bi ni bilo da se neki projekti nisu pokrenuli upravo u vrijeme krize pa su s investitorima propala i prebendarska ulaganja.
Kao primjer uspješnih poslovnih pothvata prebendara navode nam primjer u Strojarskoj ulici, gdje je Prebendarski zbor dobio u povrat zemljište koje je koristio Zagrebparking, a na kojemu je kasnije sagrađen tzv. VMD-blok, čiju isplativost nitko ne dovodi u pitanje. Ili pak gradnju apartmana za siromašne studente koja još nije privedena kraju.
Pogledajte i najbolje fotografije Pixsellovih fotoreportera koje su obilježile 2017.:
A gdje su sad istrazivacki novinari da istraze osobnu imovinu Mije Gabrica,gospodin ima kucu u naselju Rastovaca 100 metara u glavnog ulaza u NP Plitvicka Jezera. Gospoda je ostavila kucu crkvi i tamo su se sluzile mise i najednom kuca zavrsila na njegovom imenu. Sad gospodin daje kucu u podnajam i tamo ima dosta apartmana u toj kuci.